Rezerve i neraspoređena dobit u knjigovodstvu

Na kontima grupe 32 - Rezerve, iskazuje se emisiona premija i rezerve iz dobiti iz zakonskih, statutarnih i drugih izvora.
Na kontu 320 - Emisiona premija, iskazuje se pozitivna razlika između postignute prodajne vrijednosti dionica i njihove nominalne vrijednosti.
Na kontu 321 - Zakonske reserve, iskazuju se rezerve koje se formiraju u skladu sa zakonom.
Na kontu 322 - Statutarne i druge rezerve, iskazuju se rezerve koje se formiraju u skladu sa statutom ili drugim internim aktom društva, iz dobiti ili drugih izvora.

Zakon o privrednim društvima je propisao da dionička društva moraju imati fond rezervi u visini najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.
U fond rezervi se izdvaja najmanje l 0% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne 25% osnovnog kapitala društva. Sredstva fonda rezervi se koriste za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju dioničkog društva.
U slučaju smanjenja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioničko društvo je obavezno vršiti izdvajanja u skladu sa odredbama člana 189. stav 2. Zakona.

Neraspoređena dobit

Na grupi konta 34 - Neraspoređena dobit, iskazuje se neraspoređena dobit, odnosno neraspoređeni višak prihoda, ranijih godina i izvještajne godine.
Na kontu 340 - Neraspoređena dobit ranijih godina, iskazuje se akumulirana neraspoređena (zadržana) dobit iz ranijih godina. Efekti iz osnova promjena računovodstvene politike i ispravki materijalnih grešaka, u skladu sa MRS-om 8 knjiže se u korist ili na teret ovog konta.
Stanje akumulirane dobiti na kontu 340 nije ni Zakonom ni Međunarodnim računovodstvenim standardima ograničena po trajanju niti po visini.

S obzirom na to da za poslovnu praksu nije uobičajeno da se akumulirana dobit duže zadržava neraspoređena, jer se sa tim sredstvima ne ostvaruje nikakva ekonomska korist to skupština društva na osnovu prijedloga nadzornog odbora donosi odluku o rasporedu akumulirane dobiti. Akumulirana dobit se može rasporediti u korist vlasničkog kapitala, rezervi, pokrića gubitaka iz ranijih godina, za naknadu isplate dividende i sl.

Na kontu 342 - Neraspoređeni višak prihoda ranijih godina, neprofitna pravna lica iskazuju akumulirani iznos višlka prihoda nad rashodima ranijih godina.
Na kontu 343 - Neraspoređeni višak prihoda izvještajne godine, neprofitna pravna lica iskazuju višak prihoda nad rashodima izvještajne godine.

PDV - Knjiženje i obračun PDV-a

Porez na dodatu vrijednost (PDV) pripada kategoriji indirektnih poreza kojim se oporezuje promet proizvoda, roba i usluga, odnosno krajnja potrošnja. PDV je višefazni metod oporezivanja kojim se oporezuju sve faze prometa proizvoda, roba i usluga, od proizvodnje do momenta kada proizvodi, robe u usluge stignu do krajnjeg potrošača ili korisnika.

PDV-om se oporezuje promet proizvoda, robe i usluga izvršen na teritoriji BiH, osim onog prometa koji je po zakonu oslobođen od plaćanja i obračunavanja PDV-a (usluge u oblasti obrazovanja, izvoza, poštanske i finansijske usluge i drugo).

Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a nastaje i u momentu plaćanja avansa, odnosno kada dođe do priliva novca na žiro račun za robu i usluge koje nisu isporučene, kao i u slučaju odliva novca, odnosno plaćanja za robe i usluge koje nisu primljene.

Obračun PDV-a

PDV se evidentira preko grupe računa 27 - PDV sadržan u primljenim fakturama (kao potraživanje) i grupe računa 47 - PDV sadržan u izdatim fakturama (kao obaveza za PDV). Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost BiH, stopa PDV je jedinstvena i iznosi 17%.

Obračun PDV-a na osnovicu je jednostavan, za izbijanje PDV-a iz ukupne cijene (cijene u kojoj je sadržan PDV) treba znati šta je PRERAČUNATA STOPA PDV-a jer iako je 100*1,17=117, 117*0,17≠17.

Preračunata stopa po kojoj se iz cijene sa PDV-om izbija PDV iznosi tačno 14,5299% ili 0,145299.

Tako osnovica se dobije na sljedeći način:

100*0,145299=14,5299
100-14,5299=85,4701
------------------------------
Prava osnovica = 85,4701
Pravi PDV = 14,5299
Ukupno = 100

Primjer knjiženja i obračuna PDV-a

1. Preduzeće je primilo fakturu od dobavljača za isporučeni materijal na iznos od 11.700 KM (10.000 + PDV)
2. Dobavljač je dostavio fakturu za troškove prevoza u iznosu od 5.850 KM ( 5.000 + PDV).
3. Pravno lice je ispostavilo fakturu za isporučenu robu kupcu u vrijednosti od 76.050 KM (65.000 +PDV)
4. Dnevni promet pazara u maloprodaji ukupno iznosi 7.020 KM (6.000 +PDV). Pazar je položen u blagajnu.
5. Izvršiti obračun PDV-a na kraju mjeseca.

Evidentiranje u glavnoj knjizi

Grupa računa 27 - potraživanja za PDV i 47 - obaveze za PDV se na kraju mjeseca zatvaraju, tako da im saldo mora biti nula. U slučaju da je veći iznos izlaznog PDV-a (grupa računa 47 - Obaveze za PDV) od ulaznog PDV-a na ulaznim računima (grupa računa 27 - Potraživanja za PDV), stanja navedenih konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 4790 - Obaveze za plaćanje PDV-a na osnovu razlike između obračunatog i akontacionog PDV-a, što predstavlja obavezu preduzeća za plaćanje PDV-a za tekući mjesec.

U slučaju da je veći iznos ulaznog PDV-a (grupa računa 27 - Potraživanja za PDV) od obaveza za PDV po izlaznim računima (grupa računa 47), stanja navedenih konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 2790 -Potraživanja za preplatu PDV-a. Na osnovu poreske prijave koju preduzeće dostavlja Upravi za indirektno oporezivanje, u slučaju preplate PDV-a preduzeće može da traži povrat preplaćenog PDV-a ili da preplatu prenese u naredni mjesec.

U primjeru saldo računa 470 Obaveze za PDV po izlaznim računima iznosi 12.520 (11.500 + 1.020), a potraživanja za PDV ukupno iznose 2.550 KM (1.700 + 850). Stavom 5 navedena salda računa se zatvaraju i svode na saldo O. S obzirom da su obaveze za PDV veće od potraživanja za PDV za 9.970 KM, ova razlika se prenosi na konto Obaveze za plaćanje PDV-a.

U slučaju kada su potraživanja za PDV veća od obaveza za PDV razlika se knjiži na konto potraživanja za pretplatu PDV-a.

Osnovni - Temeljni kapital i neuplaćeni kapital

Osnovni kapital društva predstavlja iznos kapitala koji su upisali članovi društva i koji je naveden u aktima društva.

Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 KM. Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 KM, ako drugim zakonom nije drugačije određeno . Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM (član 314. Zakona).

Osnovni kapital članovi društva obezbjeđuju u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost iskazuje u novcu. Ulog u stvarima i pravima izražen u novcu mora se u cijelosti unijeti prije upisa društva u registar društava, tako da njima društvo može trajno raspolagati. Ulozi članova društva su jednaki i svaki član ima obavezu da uplati ili unese svoj ulog u roku koji je dogovoren, a u slučaju kada rok nije ugovoren najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava (član 81. Zakona).

Visina potrebnog osnivačkog kapitala za banke, investicione fondove, osiguravajuća društva i druga privredna društva iz posebnih djelatnosti utvrđena je posebnim propisima.

Zakon je predvidio slijedeće oblike privrednih društava:
- društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću,
- komanditno društvo,
- dioničko društvo i
- društvo sa ograničenom odgovornošću.

U zavisnosti od oblika privrednog društva, pravno lice može razraditi analitiku grupe konta 30 na način primjeren njegovom obliku. Na kontima grupe 30 - Osnovni kapital, iskazuje se u nominalnoj vrijednosti dionički kapital, udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću, ulozi, državni kapital, zadružni udjeli i ostali kapital (trajni izvori), prema nazivima konta ove grupe:

Na kontu 300 - Dionički kapital. iskazuju se obične i prioritetne dionice. Vrijednost dioničkog kapitala predstavlja umnožak broja emitovanih dionica i nominalne vrijednosti dionica.
Na kontu 302 - Udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću, iskazuju se udjeli svakog člana u kapitalu, kao i naknadne promjene do kojih bude dolazilo.
Na kontu 303 - Zadružni udjeli, iskazuju se udjeli članova zadruge.
Na kontu 304 - Ulozi, iskazuju se ulozi članova društva sa neograničenom odgovornošću i komanditnog društva.
Na kontu 305 - Državni kapital, iskazuje se kapital u 100% javnom vlasništvu kod preduzeća i drugih pravnih lica koja nisu korporatizovana.
Na kontu 309 - Ostali osnovni kapital, iskauju se ostali oblici osnovnog kapitala (trajni izvori) koji nisu iskazani na drugim kontima u okviru ove grupe.

Na kontima grupe 31- Upisani neuplaćeni kapital, iskazuju se iznosi upisanih, a neuplaćenih dionica, upisanih neuplaćenih udjela i ostali oblici upisanog neuplaćenog kapitala ( trajnih izvora).
Na kontu 310 - Upisane neuplaćene dionice, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih dionica, koji se utvrđuje na osnovu odluke skupštine dioničkog društva o izdavanju dionica, u nominalnom iznosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 312 - Upisani neuplaćeni udjeli, iskazuje se iznos upisanih, a neuplaćenih udjela koji se utvrđuje na osnovu ugovora o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u nominalnom izosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 319 - Ostali neuplaćeni kapital, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih ostalih oblika osnovnog kapitala (trajnih izvora).

Pozitivne kursne razlike iz osnova preračunavanja potraživanja za upisani neuplaćeni kapital u stranoj valuti knjiži se zaduženjem odgovarajućeg konta grupe 31, a u korist odgovarajućeg konta grupe 30. Negativne kursne razlike knjiže se na teret odgovarajućeg konta grupe 30, a odobrenjem odgovarajućeg konta grupe 31.

Primjer:

Ugovorom o osnivanju dioničkog društva 20. 08. 2009. godine osnivači su utvrdili da osnivački kapital iznosi 120.000 KM, od čega 60.000 KM u novcu, a 60.000 KM u opremi koja je odmah unesena u društvo. Također je odmah uplaćeno 25.000 KM. Osnivači su se obavezali da će preostali dio od 35.000 KM uplatiti u roku od dva mjeseca po upisu u registar dioničara. Uplata je izvršena u ugovorenom roku.

Knjiženje u dnevniku:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

Biološka sredstva - Knjiženje

Polazeći od toga daje poljoprivreda djelatnost koja se bavi biološkom transformacijom živih životinja i biljaka u poljoprivredne proizvode namijenjene prodaji, razumljivo je da upravljanje pravnog lica i u ovoj djelatnosti zahtijeva računovodstvena evidentiranje.

Zbog specifičnosti ove djelatnosti, računovodstveni tretman reguliran je posebnim standardom MRS - 41 Poljoprivreda.
Ovaj standard propisuje računovodstveni tretman bioloških sredstava tokom perioda rasta i oplodnje, kao i početno mjerenje poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve, odnosno ubiranja.

Standard MRS - 41 zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškova prodaje od početnog priznavanja bioloških sredstava pa sve do trenutka ubiranja, osim kada se fer vrijednost pri početnom priznavanju ne može tačno utvrditi. Ovaj standard, također, zahtijeva da se promjena fer vrijednosti umanjena za procijenjene troškove prodaje bioloških sredstava uključi u neto dobit ili gubitak za razdoblje u kojem je nastala.

Također MRS - 41 zahtijeva da se državne subvencije, koje se odnose na biološka sredstva, vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje i da se priznaju kao prihod kada se te subvencije od države dobiju.

Ovaj standard se primjenjuje u računovodstvu sljedećih stavki, ali samo ako su povezane sa poljoprivrednom djelatnošću i to:
- biološka sredstva
- poljoprivredni proizvodi u trenutku ubiranja
- državne pomoći definisane u paragrafima 34. i 35.

MRS 20 - Računovodstvena obuhvatanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći. Prema Kontnom okviru biološka sredstva su grupisana u sljedeće grupe konta:
- konto 040 - šume
- konto 041 - višegodišnji zasadi
- konto 042 - osnovno stado
- konto 045 - biološka sredstva u pripremi
- konto 047 - avansi za biološka sredstva

Ispravka vrijednosti iz osnova obračunate amortizacije, odnosno iz osnova usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava, iskazuje se na posebnom analitičkom kontu u okviru dotičnog biološkog sredstva. Šume kao stalno sredstvo obuhvataju šumske pojaseve, ukrasne zasade, plantaže šuma i prirodne šume.

Gazdovanje šumama uglavnom se bave specijalizirani privredni subjekti koji izvor prihoda ostvaruje održavanjem, obnavljanjem i korištenjem njene drvne mase.

Šume kao prirodno bogatstvo ne podliježu amortizaciji. Osnovno stado kao stalno sredstvo najviše je zastupljena u strukturi imovine poljoprivrednih organizacija koje se bave stočarstvom . Osnovno stado sačinjavaju proizvodna i radna stoka i stočni podmladak. Vrijednost stoke vodi se po fer vrijednosti. Obračun amortizacije osnovnog stada počinje prilikom stavljanja radne i priplodne stoke u upotrebu, odnosno kada se grla počnu koristiti za rad i priplod.

Dugogodišnji zasadi (voćnjaci , vinogradi i hmeljnici, brzorastuće drveće) imaju veliku ekonomsku važnost jer služe u ishrani stanovništva i snabdijevanju prerađivačke industrije. Višegodišnji zasadi podliježu obavezi amortizacije. Za zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna djelatnost pravno lice primjenjuje MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS 40 - Ulaganje u nekretnine. Nematerijalna sredstva povezana sa poljoprivredom se tretiraju u skladu sa MRS - 38.

U skladu sa MRS 41 biološka sredstva se mogu vrednovati po fer vrijednosti ili po nabavnoj vrijednosti, uz obračun amortizacije i testiranje na umanjenje vrijednosti. Ako se biološko sredstvo ne amortizuje gubici/rashodi se knjiže u korist analitičkog konta ispravke vrijednosti odgovarajućeg biološkog sredstva, a na teret konta 644 - Smanjenje vrijednosti biološkog sredstva koje se ne amortizuje, a ako se biološko sredstvo amortizuje, ispravka vrijednosti se knjiži na teret konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije stalnih sredstava, a u slučaju razlike razlika se knjiži na teret konta 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija.

Dobici/prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava knjiže se na teret dotičnog biološkog sredstva, a u korist konta 641 - Povećanje vrijednosti biološkog sredstva koje se ne amortizuje, odnosno konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije stalnih sredstava, odnosno u korist konta 683 - Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija do visine rashoda koji su ranije knjiženi na kontu 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija.

Knjiženjem ulaganja u biološka sredstva iskazuju se ulaganja u ova sredstva, od početka pribavljanja do osposobljavanja za korištenje na kontu 045 - Biološka sredstva u pripremi.
Na kontu 047 - Avansi za biološka sredstva, iskazuju se dati avansi za pribavljanje ovih sredstava. Primjena MRS - 41 se računovodstveno evidentira u skladu sa MRS - 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.

Utvrđivanje fer vrijednosti
1. Fer vrijednost biološke imovine 100.000 KM
Minus:
Troškovi do mjesta prodaje  -15.000 KM
Fer vrijednost umanjena za troškove do mjesta prodaje 85.000 KM
Knjigovodstvena vrijednost biološke imovine 40.000KM
Povećanje fer vrijednosti - dobitak 45.000KM

Primjer knjiženja - biološka sredstva:

Nabavka čokota vinove loze za sadnju
- Nabavna vrijednost 35.000 KM
- Ulazni PDV iznosi 5.950KM (17%)
- Faktura je plaćena sredstvima sa žiro-računa

Vanbilansna aktiva i pasiva - knjiženje

U grupi konta Vanbilansna evidencija ili Izvanbilančna evidencija prema Kontnom okviru za gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
88 - VANBILANSNA AKTIVA
880 - Tuđa roba
881 - Tuđi materijal
882 - Tuđi poluproiZvodi i proizvodi
883 - Tuđa osnovna sredstva
884 - Ostala aktivna konta izvanbilančne evidencije
885 - Vrijednosni papiri izvan prometa
886 - Primljeni avali i garancije
887 - Dani avali, garancije i druga jamstva
888 - Ostala izvanbilančna aktiva
89 - VANBILANSNA PASIVA
890 - Obveze za tuđu robu
891- Obveze za tuđi materijal
892 - Obveze za tuđe poluproizvode i proizvode
893 - Obveze za tuđa osnovna sredstva
894 - Obveze za ostala sredstva
895 - Obveze za vrijednosne papire izvan prometa
896 - Obveze za primljene avale i garancije
897 - Obveze za dane avale, garancije i druga jamstva
898 - Ostala izvanbilančna pasiva

Na kontima grupe 88 - Vanbilansna aktiva, iskazuju se tuđa sredstva uzeta u zakup, osim sredstava uzetih pod financijski lizing, preuzeti proizvodi i roba za zajedničko poslovanje, omisiona roba, roba u konsignaciji, materijal primljen na obradu i doradu i ostala sredstva koja nisu u vlasništvu pravne osobe, kao i druge stavke koje se evidenciono iskazuju u okviru vanbilančne evidencije.
Na kontima grupe 89 - Vanbilansna pasiva, iskazuju se obveze po osnovu sredstava i drugih stavki iskazanih na kontima grupe 88.
Konta klase 8 - Vanbilansna evidencija koja su navedena u Kontnom okviru nisu obvezujuća i pravna osoba ih može prilagoditi svojim potrebama.

Komisiona prodaja

Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju određene poslove u svoje ime, a za račun komitenta. Komisionar proizvode ne kupuje, već ih vanbilansno evidentira i prodaje u svoje ime, a za račun komitenta.
Porezni aspekt komisione prodaje reguliranje odredbama članka 4. stavak 3. točka Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 6. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je regilirano da se kod komisione prodaje prometom dobara smatraju obje isporuke:
• prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru
• prijenos dobara od strane komisionara kupcu

Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispostavljen račun kupcu. Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Primjer ako su komitent i komisionar porezni obveznici:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:

- Prodano 50 glačala                4000,00 KM
- Ugovorena provizija 15%       600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a               3400,00 KM
- PDV 17%                                578,00 KM
- Za uplatu                               3978,00 KM

Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3 .400,00 KM uvećano za 578,00 KM PDV-a. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

Primjer ako je komisionar porezni obveznik, a komitent nije porezni obveznik:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A koje nije PDV obveznik (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 kom. glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom. po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 kom. glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. 

Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:
- Prodano 50 glačala 4.000,00 KM
- Ugovorena provizija 15 % 600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a 3.400,00 KM
- Za uplatu 3.400,00 KM
Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3.400,00 KM. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

U slučaju kada komisionar prodaje dobra komitenta koji nije porezni obveznik, nema ulaznog poreza po tom poslu. Komisionar plaća porez na dodanu vrijednost koji je naplatio ili treba naplatiti od kupaca dobara.

Tuđa oprema u nas

Ugovorom o unajmljenoj opremi utvrđuje se vrijeme najma, visina najamnine, dospijeće plaćanja najamnine, opis predmeta najma, vrijednost, održavanje itd.

Primjer:

Ugovorena je najamnina stroja na tri mjeseca čija je vrijednost 15.000 KM. Mjesečna najamnina iznosi 500 KM uvećana za PDV u iznosu od 85 KM. Na stroju je došlo do kvara, koji je otklonjen i prema fakturi dobavljača iznosi 100 KM uvećana za PDV u iznosu od 17 KM. Stroj je o roku vraćen.

Knjiženje u dnevniku:

U današnje vrijeme, nerjetko se dešava da se sa radnicima sklapaju razni privremeni ugovori, kao što su ugovor o djelu ili ugovor o autorskom honoraru. Razlog tome je jednostavan, poslodavac ima manje obaveza koje treba izmiriti. Umjesto obračuna punih doprinosa koji iznose 31% iz plate i 10,5% na platu, koji se obračunavaju za radnike koji su primljeni po ugovoru o radu, poslodavci će za radnike koji rade po osnovu ugovora o djelu ili autorskog honorara obračunavati „male“ doprinose, svega 6% i 4%. U ovoj prezentaciji dat je kratak osvrt na često postavljena pitanja vezana za ugovor o djelu.

U njemu se jedna ugovorna strana obavezuje da će obaviti određeni posao, dok se druga ugovorna strana obavezuje da za to plati naknadu.

• IZVOĐAČ (preduzimač, izvođač radova) i
• NARUČILAC.

Ugovor o djelu se najčešće zaključuje radi izrade ili popravke neke stvari ili radi izvršenja nekog fizičkog ili intelektualnog rada. Po našem pravu za ugovor o djelu nije bitna forma, tako da se on može zaključiti i usmeno.
Regulisan je "Zakonom o obligacionim odnosima" .

Ugovor o djelu

Ugovor se zaključuje onoga momenta kada se dogovore bitni elementi: PREDMET UGOVORA, NAKNADA i ROK TRAJANJA.

Cilj: Da izvođač tačno određenom radnjom, po zahtjevu naručioca postigne tačno određeni cilj. Bitna karakteristika ugovora je, koja ga razlikuje od ostalih sličnih ugovora (npr. ugovora o radu radnik stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu i stručnu sposobnost poslodavcu te je dužan da se pokorava uslovnima rada i radnoj disciplini koju on nameće) je u tome što izvođač obavlja posao samostalno, a ne pod rukovodstvom naručioca.

Dosta se često zaključuje. Mnogima koristi kao pravni instrument iskorištavanja radne snage i stručne sposobnosti drugih lica u cilju postizanja određenog rezultata, odnosno izrade nečega što nam je potrebno u svakodnevnoj upotrebi, a nismo u stanju sami to napraviti.

Obilježja ugovora

Slijedeća su obilježja ugovora o djelu:

1. On je konsenzualan
Ugovor o djelu nastao je onoga momenta kada su se ugovarači dogovorili o izvršenju radnje i postizanju određenog rezultata i o drugim pitanjima. U pravilu, ne traži se naročita forma ugovora, prema tome, ugovor o djelu neformalan je ugovor. Ugovarači mogu usloviti nastanak ovog ugovora njegovim zaključenjem u naročitoj formi, npr. pismenoj. Nekada i zakon određuje naročitu formu u kojoj izvjesni ugovori o djelu moraju biti zaključeni da bi prizveli pravno dejstvo. To je obično pismena forma.

2. On je uzajaman
Zaključenjem ugovora o djelu svaki ugovarač stiče određena prava i preuzima određene obaveze te je dužan da da naknadu za ono što prima od druge strane. Izvođač nije dužan predati rezultat rada naručiocu posla dok mu ovaj ne da naknadu i obratno.

3. On je ekvivalentan
Vrijednost rada utrošenog od strane izvođača za postizanje ugovorenog rezultata treba u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan dati izvođaču. Koji rezultat treba radom postići i kolika se naknada treba dati, ugovarači uglavnom znaju već prilikom zaključenja ugovora, tako da nijedno od ovih pitanja ne zavisi od nekog neizvjesnog budućeg događaja, nema aleatornosti.

4. On je lukretivan
Jedna strana daje posao dok druga strana naplaćuje svoj rad i trud za ostvarenje cilja dobivenog posla. Za razliku od nenaplatnog ugovora, gdje se za izvršeni rad ne očekuje nikakva naknada.

5. On je kauzalan
Kod njega je izražen osnov i poznata je obaveza i izvođača i naručioca radova

Obje strane imaju prava i obaveze.

1. Obaveza izvođača - prava naručioca posla

Postizanje određenog rezultata posla – Zahtjevanje postizanja određenog rezultata posla
Izvođač je dužan da postigne onaj rezultat posla koji je u ugovoru predviđen. Naručilac je dužan da pregleda izvšeno djelo i da to djelo prihvati ili ne prihvati ukoliko ima nedostataka. Na njih mora ukazati bez odlaganja. Poslije pregleda i primanja izvršenog djela, izvođač više ne odgovara na nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom. Ukoliko se nedostaci ukažu naknadnom detaljnom analizom, naručilac je dužan odmah obavjestiti izvođača.

Upozori na nedostatke materijala za izradu - Da zahtjeva izradu od materijala kojeg je predao
Naručioc ima pravo da zahtijeva izradu od ličnog materijala. Izvođač, kao stručna osoba dužan je da skrene pažnju ukoliko je materijal sa manom da izrađeno djelo ne izgubi svrhu i bude beskorisno. Ukoliko propusti da upozori naručioca o nedostacima materijala odgovarat će za štetu koju naručioc bude pretrpio. Ako naručioc i pored upozorenja bude zahtjevao da se djelo izradi, izvođač ne snosi odgovornost za naknadne probleme. Ako je izvođač dužan dati svoj materijal, onda on mora biti standardnog kvaliteta za izradu djela određenog tipa.

Predaja rezultata posla – zahtjevanje predaje rezultata posla
Odrađeni rad se mora predati naručiocu. Mjesto predaje je ono koje je naznačeno u ugovoru, osim ako o ovom nije ništa rečeno, onda se ono bira sporazumno. Rezultat posla se mora predati u određenom roku. Izvođač ne odgovara za kašnjenje ukoliko je ono nastalo krivicom naručioca i obratno. Naručioc posla može raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu štete ukoliko rok za predaju nije ispunjen.

2. Obaveze naručioca posla - prava izvođača

Davanje naknade za postignuti rezultat posla –Zahtjevanje davanja naknade za postignuti rezultat posla
Davanje naknade za postignuti rezultat posla je osnovna obaveza naručioca. Dužan je da da naknadu u onom iznosu , u ono vrijeme i mjesto kako je dogovoreno u ugovoru. Nije dužan isplatiti naknadu sve dok ne pogleda izvršeni rad. Izvođač nije dužan predati rad dok mu naručioc ne isplati naknadu.

Prijem rezultata posla – Zahtjevanje prijema rezultata posla
Naručilac posla je dužan da preuzme rezultat posla ako je izvršen onako kako je ugovoreno. Ukoliko posao nije odrađen na vrijeme, naručioc nije dužan da primi isti i isto tako ukoliko je posao odrađen protivno odredbama ugovora, može da raskine ugovor. Sa druge strane, ukoliko se posao nudi naručiocu i on odbija njegov prijem, izvođač svoju naplatu može tražiti preko suda.

Davanje materijala za preradu – Zahtjevanje predaje materijala za preradu
Obaveza davanja materijala postojat će samo u slučaju da je to ugovorom predviđeno. Ukoliko naručioc ne preda materijal u određenom roku, izvođač može odustati od ugovora sa pravima na naknadu štete koja mu je tim putem prouzrokovana. Ako se materijal preda sa zakašnjenjem, samim tim će doći do produženja roka za isporuku rada.

Da pregleda izvorno djelo - Da zahtjeva pregled djela
Naručilac je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odlaganja obavijestiti izvođača. Ako naručilac, na poziv izvođača, da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. Poslije pregleda i primanja izvršenog rada izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu

Otvaranje glavne knjige i zaključak konta uspjeha

U klasi konta Otvaranje i zaključak konta stanja i uspjeha prema Kontnom okviru za gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
70 - OTVARANJE GLAVNE KNJIGE
700 - Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva
71- ZAKLJUČAK KONTA USPJEHA
710- Ukupni prihodi
711 - Ukupni rashodi
712 - Prijenos rezultata razdoblja
72 - RAČUN DOBITI I GUBITKA
720 - Dobit ili gubitak
721 - Porezni rashodi razdoblja
722 - Odgođeni porezni rashodi i prihodi razdoblja
723 - Obračunane međudividende i drugi vidovi raspodjele dobiti tokom razdoblja
724 - Prijenos dobiti ili gubitka
73 - ZAKLJUČAK KONTA STANJA
730 - Zaključak konta stanja

Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva

Na kontu 700 - Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva, iskazuju se početna stanja pojedinih pozicija aktive i pasive na početku svake nove poslovne godine, odnosno u toku godine pri otpočinjanju poslovanja nove pravne osobe. Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva vrši se zaduženjem konta 700 uz odobrenje odgovarajućih konta glavne knjige sa pasivnim početnim saldom, odnosno zaduženjem odgovarajućih konta glavne knjige s aktivnim početnim saldom uz odobrenje konta 700.

Nakon otvaranja svih konta glavne knjige koja imaju početna stanja, zbir dugovne i potražne strane konta 700 jednak je zbiru bilance stanja na osnovu kojeg se vrši otvaranje konta glavne knjige.

Primjer otvaranja glavne knjige: Potrebno je otvoriti početna stanja na bazi sljedećih podataka:

- Oprema 10.000
- Ispravka vrijednosti opreme 1.000
- Sirovine i materijal 5.000
- Gotovi proizvodi 3.000
- Dobavljači u zemlji 6.000
- Transakcijski račun - domaća valuta 2.000
- Dugoročni krediti uzeti u zemlji 4.000

Knjiženje u dnevniku:

Zaključak konta uspjeha

Na kontu 710 - Ukupni prihodi, vrši se zaključak konta prihoda, odobrenjem ovog konta na teret konta 699 - Prijenos prihoda.

Na kontu 711 - Ukupni rashodi, vrši se zaključak konta rashoda, zaduženjem ovog konta u korist konta 599 - Prijenos rashoda.

Na kontu 712 - Prijenos rezultata razdoblja, iskazuje se prijenos dobiti obračunskog razdoblja, zaduženjem ovog konta u korist konta 720 - Dobit ili gubitak, odnosno, ako je ostvaren gubitak, zaduženjem konta 720 - Dobit ili gubitak u korist konta 712.

Primjer zaključka konta uspjeha:

Ukupni rashodi u toku razdoblja iznose 10.000,00 KM a ukupni prihodi 13.000,00 KM.

Novi zakon o radu 2015 i šta nam on donosi

Novi Zakon o radu 2015 je donio mnogo polemike i zbrke. Šta nam to donosi novi zakon o radu? Neki smatraju da je loš za radnike a neki da je dobar.
Ukidanje ugovora na neodređeno se ne nalazi u novom zakonu već član 22. ugovora glasi:

(1) Ugovor o radu zaključuje se:

a. na neodređeno vrijeme;

b. na određeno vrijeme.

(2) Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

(4) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Da bi donijeli adekvatan zaključak o pozitivnim i negativnim promjenama potrebno je da pročitamo novi Zakon o radu FBiH. 

Službene novine FBiH u srijedu 12.08.2015. godine, Godina XXII - Broj 62, su objavile zakon i možete ga preuzeti na sljedećem linku. Novi Zakon o radu 2015.

Šta su sintetička i analitička konta

Glavnu knjigu čine sintetička konta stanja i uspjeha, te analitička konta koja se vode u pomoćnim knjigama. Sintetička konta uključuju srodne grupe sredstava i izvora sredstava. Shodno tome, sintetička konta su, npr. kupci, dobavljači, avansi i sl., jer predstavljaju složenu kategoriju koja je sastavljena iz manje složenih i prostih konta.

Ako su u pitanju kupci, njihovo rasčlanjivanje se može vršiti npr. na kategoriju kupaca u zemlji i kupaca u inostranstvu. Kupci u zemlji se, dalje, mogu rasčlanjivati na pojedinačne kupce, na primjer: Incel, Čajavec, Tropik i sl.
Konta, koja se ne mogu dalje rasčlanjivati, nazivaju se prosta konta.

Svako konto, koje je dobijeno iz složene kategorije (subsintetičkog konta), predstavlja analitičko konto u odnosu na složeniju kategoriju iz koje je dobijen. Znači , u analitička konta spadaju i subsintetička i prosta konta.

Sintetička i analitička konta primjer

Evidentiranje poslovnih promjena na analitičkim kontima se vrši, po pravilu, u pomoćnim knjigama kao što su: analitika kupaca, analitika dobavljača, analitika gotovih proizvoda i robe (robno knjigovodstvo), analitika osnovnih sredstava, analitika materijala (materijalno knjigovodstvo) i sl.

Redoslijed knjiženja, tj. da li će se promjena prvo knjižiti na analitičkim kontima, a onda na sintetičkim, ili obrnuto, nije propisan. U praksi se, uglavnom, knjiženje vrši na analitičkim kontima, a onda se zbir prenosi na sintetička konta.
Na osnovu podataka iz glavne knjige sastavljaju se finansijski izvještaji preduzeća.

Financijski prihodi - Knjiženje

U preduzeću se javljaju i financijski prihodi vezani za poslove financiranja, slično financijskim rashodima, a odnose se na kamate, pozitivne kursne razlike, kasa-skonta odobrena za prijevremena plaćanja, otpise dugoročnih plasmana i slično.
Obračunata kamata se evidentira zaduženjem konta Potraživanja (od kupaca, banaka i sl.), a odobrenjem konta Prihodi od kamata.

Primjer:

1) Preduzeće je ispostavilo kupcu obračun kamate za tekući mjesec po nenaplaćenom potraživanju u iznosu od 250 KM.
2) Kupcu iz inostranstva je ispostavljena faktura br. 5 za izvršene .usluge od 1.000 $, bez obaveze obračuna PDV. Kurs $ na dan ispostavljanja fakture je iznosio 1.55000 KM.
Fakutura je naplaćena po važećem kursu $ na dan plaćanja od 1.56000 KM. 
Obračunati i uknjižiti kursnu razliku.

Knjiženje financijskih prihoda iz primjera u glavnoj knjizi:

Nabavna vrijednost prodate robe - Knjiženje

Nabavna vrijednost prodane robe vrši se metodom prosječne cijene ili pomoću FIFO ili LIFO metode, ove metode se koriste u slučaju kada se roba na zalihama evidentira po nabavnim cijenama.

Evidentiranje realizacije robe u glavnoj knjizi se vrši zaduživanjem konta Nabavna vrijednost realizovane robe, a odobravanjem računa Roba na zalihi. Ukoliko se zalihe robe vode po prodajnim cijenama (bez PDV-a), onda se prilikom prodaje zadužuje konto Nabavna vrijednost realizovane robe (za iznos nabavne vrijednosti) i konto Razlika u cijeni (za dio razlike u cijeni koja se odnosi na prodanu robu), a odobrava se konto Roba na zalihi (za iznos prodajne vrijednosti).

Zalihe robe u maloprodaji i veleprodaji se najčešće vode po prodajnim cijenama. U realizovanoj (prodanoj) vrijednosti robe nalazi se ukalkulisana razlika u cijeni (RUC) u veleprodaji, a u maloprodaji, pored ukalkulisane razlike u cijeni, se nalazi i ukalkulisani PDV.

Prilikom utvrđivanja nabavne vrijednosti prodane robe iz vrijednosti prodate robe moraju se isključiti ukalkulisani RUC i ukalkulisani PDV. Svrha utvrđivanja nabavne vrijednosti prodane robe je da se utvrdi koliko je koštala roba, odnosno da se utvrdi iznos troškova koji su sadržani u robi.
Zbog toga se nabavna vrijednost prodane robe priznaje kao rashod obračunskog perioda, vodi se na grupi računa 50, utvrđuje se po potrebi, a na kraju obračunskog perioda obavezno.

Obično se nabavke robe vrše sukcesivno, tako da je postotak ukalkulisanog RUC-a različit za svaku nabavku. U ovim slučajevima se utvrđuje prosječna ukalkulisana razlika u cijeni koja se dobije kada se potražna strana konta RUC-a ( konto 1329) stavi u odnos sa dugovnom stranom robe na zalihama (konto 1320).

Navedeno će se objasniti na sljedećem primjeru.

Stanje zaliha robe u skladištu (konto 1320) iznosi 15.600 KM, a RUC-a (konto 1329) iznosi 1.720 KM. Procenat ukalkulisane razlike u cijeni u zalihama robe iznosi 11,02 (1.720/15.600xl 00). Preduzeće je ispostavilo kupcu fakturu za prodatu robu u iznosu od 1 l.700 KM. Ukalkulisana razlika u cijeni u prodatoj robi iznosi 1.102 (10.000xl l,02%).

Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe

Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe

Evidentiranje troškova proizvodnih usluga - Knjiženje

Troškovi proizvodnih usluga se javljaju kod angažovanja usluga drugih, u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti.
U troškove proizvodnih usluga spadaju:

• troškovi usluga na izradi učinka;
• troškovi transportnih usluga;
• troškovi usluga održavanja;
• troškovi zakupnina;
• troškovi sajmova;
• troškovi reklama i propagande i
• troškovi ostalih usluga.

U knjigovodstvu se troškovi usluga evidentiraju tako da se zaduži konto Troškovi proizvodnih usluga a odobri konto Dobavljači ili Blagajna - ukoliko je usluga plaćena gotovinski, i Potraživanja za PDV.

Primjer:

Dobavljač je ispostavio fakturu za popravku grijanja u iznosu od 5850 KM ( 5000 KM + 850 PDV).

Prethodno smo objavili kako se knjiži i obračunava amortizacija ali ćemo dodati još kako se evidentiraju troškovi amortizacije.

Trošak amortizacije obuhvata dio vrijednosti osnovnih sredstava koji se prenosi na učinke, odnosno koji se uključuje u cijenu koštanja proizvoda i usluga. Obračun amortizacije se vrši pomoću vremenske ili funkcionalne metode.

Metoda vremenskog obračuna amortizacije

Metoda vremenskog obračuna amortizacije temelji se na nabavnoj vrijednosti osnovnih sredstava i procijenjenom vijeku njihovog trajanja. 

U zavisnosti od toga da li se u procijenjenom vijeku trajanja vrši ravnomjerni otpis, opadajući ili rastući, razlikujemo:

• linearnu metodu otpisa osnovnih sredstava (godišnji iznos amortizacije se dobije dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim vijekom njegovog trajanja),
• metodu degresivnog otpisa osnovnih sredstava (otpis osnovnih sredstava je najveći u prvim godinama korišćenja, a smanjuju se u zadnjim godinama korišćenja),
• metodu progresivnog otpisa amortizacije (otpis je najmanji u prvim godinama korišćenja osnovnog sredstva, a povećava se u zadnjim godinama sa povećanjem obima proizvodnje).

Metoda funkcionalnog obračuna amortizacije

Funkcionalna metoda obračuna amortizacije se temelji na nabavnoj vrijednosti osnovnih sredstava i očekivanom obimu učinaka. Troškovi amortizacije po jedinici učinka se dobiju dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim obimom učinaka. Na taj način se dobiju konstantni troškovi amortizacije po jedinici učinka.

Knjiženje dugoročnih i kratkoročnih kredita

Dugoročni krediti

Dugoročni krediti (krediti sa rokom vraćanja dužim od jedne godine) se, po pravilu, koriste za finansiranje dugoročnih osnovnih sredstava i trajnih obrtnih sredstava. Dugoročni krediti za osnovna sredstva se, uglavnom, uplaćuju direktno u korist dobavljača, dok se kredit za trajna obrtna sredstva uplaćuje u korist žiro računa preduzeća. Sa danom uplate sredstava počinje teći kreditna obaveza prema banci.

Primjer:

Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit za nabavku dizalice (osnovno sredstvo) u iznosu od 18.000 KM. Sredstva su odmah uplaćena u korist dobavljača.

Knjiženje u glavnoj knjizi:

Otplata kredita se vrši prema otplatnom planu tako da se zadužuje konto Dugoročni krediti, a odobrava (potražuje) Žiro račun preduzeća.

Knjiženje odobravanja bankarskog kredita i otplata rata prikazaćemo na sljedećem primjeru:
Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit od I 00.000 KM, sa rokom otplate od 3 godine i kamatnom stopom od 10% godišnje. Otplata se vrši po sistemu jednakih mjesečnih anuiteta.

Dnevnik knjiženja

Kratkoročni krediti

Kratkoročni krediti (rok vraćanja do jedne godine) se koriste za finansiranje povremenih i privremenih potreba za obrtnim sredstvima. Pribavljanje kratkoročnih kredita se evidentira tako da se zadužuje Žiro račun, a odobrava konto Kratkoročni krediti. Transakcija vraćanja kredita se evidentira obrnutim stavom, tj. potražuje Žiro račun, a duguju Kratkoročni krediti.

Primjer:

1) Banka je odobrila kratkoročni kredit preduzeću u iznosu od 10.000 KM.
2) Izvršenje jednokratni povrat kredita.

U primjeru je prikazan povrat kredita bez kamate. Knjiženje kamate će se prikazati u dijelu koji obrađuje knjigovodstveno obuhvatanje finansijskih rashoda.

Knjiženje - Kupovina osnovnih sredstava

Novo osnovno sredstvo se knjigovodstveno evidentira, na osnovu pristigle fakture dobavljača tako da se za iznos nabavne vrijednosti zaduži konto Osnovno sredstvo, a odobri (potražuje) račun - konto Dobavljači.

Primjer knjiženja osnovnih sredstava

Od preduzeća XXX kupljen je 02.01. kancelarijski sto u vrijednosti 1.000 KM, bez PDV-a na paritetu fak. kupac. Banka je, iz namjenski odobrenog kratkoročnog kredita, platila dobavljaču br. 25.

Kod nabavke ovog osnovnog sredstva nije bilo dodatnih troškova (prevoza i montaže), tako da je evidentiranje vršeno direktno na konto osnovnog sredstva.
Međutim, ukoliko se kod nabavke osnovnih sredstava jave dodatni troškovi koji su neophodni za aktiviranje osnovnog sredstva, kao što su npr. prevoz, montaža, carina, obuka i sl., onda se takva osnovna sredstva prvo evidentiraju na kontu Osnovna sredstva u pripremi (Investicije u toku) sve dok se ne utvrdi puna nabavna vrijednost. Protuteža tom kontu je konto Dobavljači.

Primjer:

1) Od preduzeća YYY kupljena je pakerica po fakturi br. 15 u iznosu od 7 .020 KM (6.000 KM + 1.020 KM - 17% PDV).
2) Prevoz opreme je izvršila firma YYY i ispostavila fakturu br. 12 u iznosu od 585 KM (500 KM+ 85 KM - 17% PDV).
3) Na ime troškova montaže stigla je faktura br. 14 od firme Ugradnja u iznosu od 234 KM (200 KM + 34 KM - 17% PDV).
4) Pakerica je stavljena u upotrebu na osnovu komisijskog zapisnika.
5) Izvršeno je plaćanje dobavljačima sa izdvojenih sredstava za investicije.

Prikaz računa kroz glavnu knjigu i dnevnik

Prikaz računa kroz glavnu knjigu

Sva knjigovodstvena konta, koja su otvorena u knjigovodstvu jednog preduzeća, čine glavnu knjigu. Knjigovodstvena konta se otvaraju na osnovu početnog bilansa i u toku godine.
Otvaranje početnog stanja konta aktive se vrši tako da se otvore posebna konta za svaku bilansnu poziciju i unese početno stanje na lijevu (dugovnu) stranu, a isti iznos se unosi na desnu (potražnu) stranu pasive. Otvaranje računa pasive se vrši, takođe, otvaranjem posebnog konta za svaku bilansnu poziciju, s tim da se početno stanje unosi na desnu (potražnu) stranu, a isti iznos na lijevu (dugovnu) stranu aktive. Na kraju evidentiranja, promet dugovne i potražne strane mora biti jednak.

Primjer: Preduzeće je imalo 01.01. tekuće godine sljedeći bilans stanja:

Termin „glavna knjiga" se koristi zato što se konta (u vidu posebnih listova, tzv. kartica) vode u povezanim knjigama. U preduzeću se vode dvije glavne knjige i to:
- glavna knjiga prvog stepena (sintetička konta stanja i konta uspjeha) i
- glavna knjiga drugog stepena (analitička konta).

Prikaz računa kroz dnevnik

Dnevnik predstavlja instrument za hronološku evidenciju (tj. prema redoslijedu nastajanja) poslovnih promjena. Sve poslovne promjene se evidentiraju i u glavnoj knjizi i u dnevniku, što znači da zbir prometa u glavnoj knjizi mora biti jednak zbiru prometa dnevnika. Evidentiranje na dnevniku osigurava potpunost knjiženja poslovnih promjena na jednom mjestu, što olakšava pronalaženje eventualne greške u knjiženju. U nastavku ćemo prikazati evidentiranje poslovnih promjena kroz dnevnik, na primjeru otvaranja početnog stanja, tabela br. 4:

Tabela br. 4: Prikaz dnevnika za januar

Iz priložene tabele može se vidjeti da dnevnik sadrži sljedeće potrebne elemente:
- naziv dnevnika,
- oznaku mjeseca na koji se odnosi evidentiranje,
- broj strane dnevnika,
- datum nastanka poslovne promjene,
- naziv konta,
- poziv (broj konta),
- iznose (dugovne i potražne strane) i
- kraći opis poslovne promjene s pozivom na broj dokumenta.

Poslovna promjena može biti proknjižena prostim knjigovodstvenim stavom ili složenim knjigovodstvenim stavom. Prosti knjigovodstveni stav podrazumijeva knjiženje poslovne promjene na jedan konto Duguje i jedan konto Potražuje. Međutim , ukoliko je kod evidentiranja poslovne promjene više konta Duguje, ili više konta Potražuje, onda je to složeni knjigovodstveni stav.
Knjiženje poslovnih promjena se uglavnom vrši istovremeno u glavnoj knjizi i dnevniku (kopirna metoda).

www.kakovodstvo.com

Nove jeftinije cijene goriva u BiH

Cijene goriva u BiH bi trebale biti jeftinije od aprila 2015. godine.
Nakon novog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, razloga za zadovoljstvo imaju i vozači u BiH, jer i naši prometnici naftnim derivatima najavljuju pojeftinjenja, koja neće biti velika, ali će svakako obradovati stanovništvo koje ionako muče finansijski problemi.

Drago Đukić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS, ističe da je, uzimajući u obzir kretanja cijena nafte u svijetu, ali i kursa dolara, moguće očekivati da tokom naredne sedmice bude izvršena neznatna korekcija cijene goriva prema dolje.

"Koliko i u kom obimu, to će zavisiti od svakog prometnika posebno, u skladu sa njihovom politikom poslovanja", naglasio je Đukić.

I benzinske pumpe u FBiH počele su masovno da najavljuju pojeftinjenje naftnih derivata.

Iz Federalnog ministarstva trgovine potvrđuju da im je u proteklih nekoliko dana stiglo oko 50 najava od strane benzinskih pumpi koje najavljuju "rezanje" cijena.

"Pojeftinjenje se odnosi na dizele i na benzin 95, i prema najavama, kretaće se oko pet feninga po litru", kazali su u petak iz Federalnog ministarstva trgovine.

Kako dodaju iz resornog federalnog ministarstva, gorivo po litru, u prosjeku, u FBiH košta oko dvije marke.

"Međutim, cijena goriva varira od pet do deset feninga, što zavisi od kantona do kantona, ali i prodajnog mjesta", naglasili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, kaže da će pad cijene goriva najviše da obraduje vozače, ali da će se odraziti i na jeftiniji proces proljećne sjetve.

"U toku su poljoprivredni radovi i sigurno je da će se to odraziti na troškove proizvodnje, a kasnije bi, dugoročno posmatrano, trebalo da se odrazi u letnjem periodu i na konačne cene poljoprivrednih proizvoda", istakao je Petrović.

Prema njegovim riječima, skorašnja analiza koju je radio, a gledajući kurs dolara i cijenu nafte na svjetskim berzama, pokazala je da su cijene goriva na većini pumpi kod nas bile korektne.

"Najavljeno pojeftinjenje svakako će se odraziti na budžete onih koje voze putnička vozila, a što se tiče prehrambenih proizvoda, nije se ni do sada reflektovalo na niže cene i neće se to verovatno ni dogoditi", napomenuo je Petrović.

Inače, po dostupnim podacima, cijene sirove nafte pale su na oko 55 dolara nakon što su 25. marta skočile na oko 59 dolara po barelu.

Kada je riječ o cijenama na benzinskim pumpama u Banjaluci, one zavise od lokacije do lokacije, pa je tako dizel četiri u petak koštao između 1,82 i 1,88 KM, a cijena "petice" bila je u prosjeku viša za 10 do 15 feninga.

Što se benzina tiče, po litru su koštali između 1,82 i 2,10 KM, što je zavisilo od vrste, ali i prodajnog mjesta.
Članak je izvorno objavljen na portalu www.mojportal.ba

Program zapošljavanja - poziv nezaposlenim osobama

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike - Jedinica za implementaciju projekata socio-ekonomske podrške,obuke i prezapošljavanja (PIU SESER) i Federalni zavod za zapošljavanje, raspisuju: Javni poziv poslodavcima da se prijave za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja i Javni poziv nezaposlenim osobama da se prijave za učešće u Programu samozapošljavanja.

Obrasci za apliciranje za Program dostupni su u nadležnom općinskom birou za zapošljavanje i nadležnoj kantonalnoj/županijskoj službi za zapošljavanje.

Prijave poslodavaca za učešće u Programu sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno ili poštom nadležnom općinskom birou za zapošljavanje ili nadležnoj kantonalnoj/županijskoj službi za zapošljavanje.

JAVNI POZIV NEZAPOSLENIM OSOBAMAda se prijave za učešće u Programu: Samozapošljavanja

Bosna i Hercegovina je aplicirala za kredit kod Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u cilju implementacije projekta Podrška mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanja (SSNESP) i namjerava utrošiti dio sredstava kredita za implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada. Finansijska sredstva za programe se obezbjeđuju putem Federalnog ministarstva rada i socijalne politike - Jedinice za implementaciju projekata socio-ekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER) i federalnog zavoda za zapošljavanje. Broj korisnika programa i finansijska sredstva ograničena su po kantonima Federacije BiH. PIU SESER i Federalni zavod za zapošljavanje, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, pozivaju nezaposlene iz ciljne grupe projekta da se prijave na Javni poziv.

CILJNE GRUPE

1. Nezaposlene osobe kojima prestane pravo na primanje gotovinskih transfera, registrovane na
evidenciji nezaposlenih osoba u FBiH, i to:

1a. Osobe sa onesposobljenjem (civilne, ratne vojne, civilne žrtve rata); Potreban dokaz: rješenje o
prestanku prava na invalidninu, i/ili na ortopedski dodatak, i/ili na dodatak za njegu i pomoć.

1b. Demobilizirani borci (koji su bili korisnici prava iz Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i
članova njihovih porodica). Potreban dokaz: rješenje o prestanku prava na novčanu naknadu.

2. Nezaposlene osobe koje spadaju u ugrožene kategorije registrovane na evidenciji nezaposlenih
osoba u FBiH, koje su teško zapošljive, i to:

2a. Osobe nezaposlene duže od 12 mjeseci, u kontinuitetu; Potreban dokaz: uvjerenje o nezaposlenosti.

2b. Osobe starosne dobi preko 40 godina, nezaposlene duže od 3 mjeseca u kontinuitetu; Potreban dokaz: uvjerenje o nezaposlenosti.

2c. Socijalno ugrožene osobe - korisnici prava na stalnu novčanu pomoć; Potreban dokaz: Rješenje izdato od Centra za socijalni rad.

2d. Bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu, starosne dobi do 30 godina; Potreban dokaz: Rješenje
izdato od Centra za socijalni rad i/ili Doma za nezbrinutu djecu.

2e. Žrtve nasilja; Potreban dokaz: potvrda o statusu žrtve nasilja (sigurna kuca, mup, csr, nadležni Sud).

2f. Osobe sa statusom člana domaćinstva u kome ni jedan član nije zaposlen. Potrebni dokazi: uvjerenja o nezaposlenosti i kućna lista.

2g. Osobe sa statusom samohranog roditelja, staratelja, hranitelja. Potreban dokaz: Rješenje izdato od
Centra za socijalni rad.

2h. Osobe sa statusom roditelja djeteta sa posebnim potrebama. Potreban dokaz: Rješenje izdato od
Centra za socijalni rad.

POTICAJNE MJERE

Programom sufinansiranja samozapošljavanja je predviđeno da se sufinansira samozapošljavanje ciljne grupe nezaposlenih osoba u poljoprivredi ili malom biznisu, s ciljem potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i razvoju malih preduzeća. Samozapošljavanje u poljoprivredi ili malom biznisu podrazumijeva poticajna sredstva za registraciju poljoprivrednih gospodarstava ili malog biznisa za nezaposlene osobe koje imaju osnove pretpostavke za bavljenje istim. Nezaposlena osoba se obavezuje da će samostalnu djelatnost obavljati najmanje 12 mjeseci, izvršavati obaveze definirane odredbama Zakona o radu i izvršiti prijavu na obavezna osiguranja: penziono-invalidsko, zdravstveno i od nezaposlenosti. Za tu namjenu predviđena su bespovratna finansijska sredstva, i to u iznosu od 2.200,00 KM po osobi.

PREPORUKA SAVJETODAVCA

Kao uvjet za apliciranje na program, nezaposlena osoba treba obaviti savjetovanje u nadležnom općinskom birou za zapošljavanje. Savjetodavac vrši procjenu opravdanosti za sudjelovanje u projektu u skladu sa osnovnim indikatorima projekta SSNESP - koliko će predmetno samozapošljavanje biti održivo?
Savjetodavac izdaje pozitivnu ili negativnu procjenu o opravdanosti za ućešće u programu. Nezaposlene osobe koje su dobile negativnu procjenu savjetodavca ne mogu sudjelovati u odnosnom programu. U slučaju negativne procjene, savjetodavac nije u obavezi da obrazlaže svoju odluku aplikantu.

PRIJAVA NA JAVNI POZIV

Nezaposlene osobe koje žele učestvovati u programu samozapošljavanja podnose nadležnom općinskom birou za zapošljavanje:

• zahtjev i K3-1 obrazac

• dokaz/e da osoba koja aplicira ispunjava kriterije postavljene ciljne grupe

• izjavu da u protekle dvije godine nije koristio/la sredstva za samozapošljavanje iz podsticajnih mjera Federalnog zavoda za zapošljavanje, kantonalnih Službi za zapošljavanje ili drugih institucija.

• kopija CIPS osobne karte i prijava mjesta boravka.
Nezaposlene osobe koje su prethodno koristile podršku po bilo kojem programu SSNESP-a, ne mogu
sudjelovati u ovom Javnom pozivu.
Zahtjevi koji nisu u potpunosti popunjeni (uključujući i K3-1 obrasce ) ili zahtjevi sa nekompletnom
dokumentacijom neće se uzeti u razmatranje.
Obaveze nakon odobrenja sredstava Ukoliko se nezaposlenoj osobi odobri zahtjev, kao uvjet za potpis Ugovora sa Službom, nezaposlena osoba dostavlja, najdalje u roku od kalendarskih 40 dana:

• JS 3100 obrazac - kopiju obrasca prijave na obavezna osiguranja kod Poreske Uprave, osobe čije se
samozapošljavanje sufinansira (datum prijave na obavezna osiguranja ne smije biti prije datuma
odobrenja zahtjeva od strane komisije Službe.

• ovjerenu kopiju rješenja o registraciji obavljanja djelatnosti

• kopiju identifikacijskog broja

• broj računa registrirane djelatnosti kod poslovne banke

• sredstvo osiguranja avansnog plaćanja: bjanko mjenicu i mjeničnu izjavu

Sa podnosiocima zahtjeva kojima budu odobrena sredstva kantonalna/županijska služba za zapošljavanje zaključit će ugovor kojim će se utvrditi način finansiranja i prava i obaveze ugovornih strana.

Obaveze korisnika

U toku dvanaest (12) mjeseci, protekom svakog mjeseca, dostavljati dokaze o isplaćenim plaćama i
uplaćenim porezima i doprinosima (potpisane i ovjerene platne liste i specifikacije plaća ovjerene u
Poreskoj upravi); Obavjestiti nadležnu kantonalnu službu za zapošljavanje o svakoj promjeni koja se može odraziti na izvršenje ugovornih obaveza potpisnika ugovora u roku od 8 dana;
Javni poziv ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava.

Obrasci za apliciranje za Program dostupni su u nadležnom općinskom birou za zapošljavanje i
nadležnoj kantonalnoj/županijskoj službi za zapošljavanje. Prijave poslodavaca za učešće u
Programu sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno ili poštom nadležnom
općinskom birou za zapošljavanje.

Pogledajte dokumente za javni poziv:

1.  Javni poziv za samozapošljavanje

2. Javni poziv za zapošljavanje

Rok za porezne prijave u BiH 2015

Posao u knjigovodstvu je zaista stresan, posebno zbog rokova koji su prisutni...uvijek.
"Ovaj posao treba završiti do kraja mjeseca, prije 10-tog...!!!"
"Ova prijava mora da dođe prije 15-tog!"
"Po zakonu, trebali ste ovo predati prije 3 dana, žao mi je." :D

Da se ne bi desilo zakašnjenje ili bilo koji drugi propust, ne zaboravite koji su rokovi za podnošenje poreznih i drugih prijava u BiH za 2015:

Prijava poreza na imovinu

Prema kantonalnim zakonima o porezima, prijava poreza na imovinu (nekretnine) podnosi se do kraja januara 2015. godine, osim Tuzlanskog kantona gdje je propisan rok mjesec dana duži.

Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima (obrazac GIP – 1022)

Godišnji izvještaj sa podacima o isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima u 2014. godini poslodavac/isplatilac podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH prema svom sjedištu do 28. februara 2015. godine.

Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti (obrazac GPZ – 1052)

Godišnju prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti za 2014.godinu nosilac zajedničke djelatnosti podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH na propisanom obrascu do 28. februara 2015. godine.

Uz obrazac GPZ-1052 do istog roka podnosi se i Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053) za obveznike koji obavljaju zajedničku djelatnost.

Godišnja prijava poreza na dohodak (obrazac GPD – 1051)

Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2014. godinu fizičko lice/obveznik poreza na dohodak podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH do 31. marta 2015. godine.
Uz obrazac GPD-1051 obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost do istog roka podnose i Specifikaciju za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053).
Također, do navedenog roka obveznici koji izdaju imovinu u zakup uz obrazac GPD-1051, prilažu Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine (obrazac PRIM-1054).

Prijava poreza na dobit za 2014. godinu (Obrazac PR-PD) podnosi se nadležnoj poreznoj ispostavi prema sjedištu pravnog lica do 31. marta 2015. godine.

Rashodi - Financijski rashodi

Prema MRS-u rashodi su sva smanjenja ekonomskih koristi u toku obračunskog perioda nastala u obliku odliva ili smanjenja imovine a povećanja obaveza, koja za posljedicu ima smanjenje sopstvenog kapitala ili neto imovine. Ostvarenja rashoda je uvijek sračunato sa ciljem ostvarenja budućih prihoda.

Rashodi se dijele na:

• Poslovne rashode,
• Financijske rashode,
• Ostale rashode.

Ono čemu ćemo danas dati značaja su financijski rashodi.

U preduzeću se javljaju određeni rashodi, tzv. finansijski rashodi, koji se zbog svoje prirode ne mogu svrstati u kategoriju troškova. Oni su uglavnom vezani za poslove finansiranja, a odnose se na kamate, kursne razlike, kasa-skonta odobrena za prijevremena plaćanja, otpise dugoročnih plasmana i slično.

Obračunata kamata se evidentira zaduženjem konta Rashodi kamata, a odobrenjem konta Obaveze po osnovu kamata ili konta Dobavljači.

Primjer:
1) Preduzeće je dobilo obračun kamate za tekući mjesec po kratkoročnom kreditu u iznosu
od 550 KM.
2) Preduzeće duguje dobavljaču iz inostranstva iznos od l 000 $ evidentiran po kursu od
1.500400 KM. Na dan izrade bilansa kurs dolara iznosi 1.599500 KM.
Obračunati i uknjižiti kursnu razliku.

Dnevnik knjiženja financijskih rashoda:

Otpis sumnjivih i spornih potraživanja

Kada preduzeće nije u mogućnosti da naplati svoje potraživanje, onda ono podnosi tužbu sudu za prinudnu naplatu. U knjigovodstvu se takav kupac izdvaja i evidentira na konto Sporna potraživanja.

Ukoliko dužnik ode u stečaj, onda je povjerilac dužan da potraživanje od takvog kupca prenese na Sumnjiva potraživanja. Analiza naplativosti se provodi u sklopu predzaključnih knjiženja . Otpisivanje sumnjivih i spornih potraživanja se vrši indirektnom metodom, tj preko korektivnog konta Ispravka vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja i to tako da se zaduži odgovarajući konto ostalih rashoda, a odobri konto Ispravka sumnjivih i spornih potraživanja. Ukoliko se sumnjivo i sporno potraživanje naplati, vrši se saldiranje konta Sumnjiva i sporna potraživanja sa kontom 

Ispravki vrijednosti. Ukoliko se na kontu Sumnjiva i sporna potraživanja, poslije saldiranja javi određeni saldo (zbog pogrešne procjene visine otpisa), onda se on nulira preko konta Ostali prihodi, odnosno Ostali rashodi.

Primjer:

1. Potraživanje od kupca u iznosu od 15.000 KM je tuženo.
2. Na ime troškova sudskog spora plaćen je iznos od 500 KM.
3. Donesena je odluka da se otpiše dio potraživanja od kupca od 3.000 KM.
4. Po odluci suda kupac je uplatio 14.000 KM.

Dnevnik knjiženja:

Evidentiranje prihoda

Prema MRS l8 prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja imovine, ili smanjenja obaveza koje imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim povećanje kapitala po osnovu unosa vlasnika kapitala. Prihodi se ostvaruju: prodajom proizvoda, pružanjem usluga i korišćenjem imovine subjekta od strane drugih, čime se zarađuje kamata, dividenda ili tatlijema. Javljaju se u tri oblika:

- Poslovni prihodi,

- Finansijski prihodi i

- Ostali prihodi.

Poslovni prihodi dovode do povećanja ekonomske koristi. Poslovne prihode čine: prihodi od prodaje proizvoda, roba i usluga. Prihodi od aktiviranja učinaka i robe za sopstvene potrebe, povećanje zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, prihodi od premija, donacija i subvencija i drugi poslovni prihodi (prihodi od članarina, zakupnina i sl.).

Poslovni prihodi su vezani za obavljanje osnovne djelatnosti, tako da se na njihovu visinu može uticati kvalitetnim odlukama menadžmenta. Za razliku od njih, finansijski prihodi i ostali prihodi su važani za određene povoljnosti i slučajnosti. Tako da se na njih ne može značajnije uticati.

Finansijski prihodi nastaju na osnovu plasiranja novčanih sredstava na dugoročnom i kratkoročnom nivou, a čine ih prihodi od kamata i pozitivne kursne razlike.

Ostali prihodi predstavljaju dobitke i povećanje rezultata poslovanja koji nisu nastali na osnovu redovnih poslovnih aktivnosti. Čine  ih: dobici od prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretn ina, postrojenja i opreme, dobici od prodaje materijala, viškovi, naplaćena otpisana potraživanja i prihodi od smanjenja obaveza.

Prihodi nastaju u redovnom poslovanju preduzeća. Oni se moraju alocirati na obračunske periode u kome su učinci proizvedeni i realizovani na tržištu. Vrednovanje prihoda može da se vrši:
- po sistem u  fakturisane  realizacije  i
- po sistemu naplaćene realizacije.

Vrednovanje prihoda po sistemu fakturisane realizacije podrazumijeva da je prihod ostvaren u momentu fakturisanja i isporuke proizvoda kupcima.
Po sistemu naplaćene realizacije u prihode  se uključuje samo realizacija koja je naplaćena.

Vrednovanje prihoda se, prema važećim propisima, vrši po sistemu fakturisane realizacije.

Prihodi se evidentiraju u knjigovodstvu na osnovu odgovarajuće  knjigovodstvene dokumentacije  (fakture, obračunske situacije).