Vanbilansna aktiva i pasiva - knjiženje

U grupi konta Vanbilansna evidencija ili Izvanbilančna evidencija prema Kontnom okviru za gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
88 - VANBILANSNA AKTIVA
880 - Tuđa roba
881 - Tuđi materijal
882 - Tuđi poluproiZvodi i proizvodi
883 - Tuđa osnovna sredstva
884 - Ostala aktivna konta izvanbilančne evidencije
885 - Vrijednosni papiri izvan prometa
886 - Primljeni avali i garancije
887 - Dani avali, garancije i druga jamstva
888 - Ostala izvanbilančna aktiva
89 - VANBILANSNA PASIVA
890 - Obveze za tuđu robu
891- Obveze za tuđi materijal
892 - Obveze za tuđe poluproizvode i proizvode
893 - Obveze za tuđa osnovna sredstva
894 - Obveze za ostala sredstva
895 - Obveze za vrijednosne papire izvan prometa
896 - Obveze za primljene avale i garancije
897 - Obveze za dane avale, garancije i druga jamstva
898 - Ostala izvanbilančna pasiva

Na kontima grupe 88 - Vanbilansna aktiva, iskazuju se tuđa sredstva uzeta u zakup, osim sredstava uzetih pod financijski lizing, preuzeti proizvodi i roba za zajedničko poslovanje, omisiona roba, roba u konsignaciji, materijal primljen na obradu i doradu i ostala sredstva koja nisu u vlasništvu pravne osobe, kao i druge stavke koje se evidenciono iskazuju u okviru vanbilančne evidencije.
Na kontima grupe 89 - Vanbilansna pasiva, iskazuju se obveze po osnovu sredstava i drugih stavki iskazanih na kontima grupe 88.
Konta klase 8 - Vanbilansna evidencija koja su navedena u Kontnom okviru nisu obvezujuća i pravna osoba ih može prilagoditi svojim potrebama.

Komisiona prodaja

Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju određene poslove u svoje ime, a za račun komitenta. Komisionar proizvode ne kupuje, već ih vanbilansno evidentira i prodaje u svoje ime, a za račun komitenta.
Porezni aspekt komisione prodaje reguliranje odredbama članka 4. stavak 3. točka Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 6. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je regilirano da se kod komisione prodaje prometom dobara smatraju obje isporuke:
• prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru
• prijenos dobara od strane komisionara kupcu

Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispostavljen račun kupcu. Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Primjer ako su komitent i komisionar porezni obveznici:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:

- Prodano 50 glačala                4000,00 KM
- Ugovorena provizija 15%       600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a               3400,00 KM
- PDV 17%                                578,00 KM
- Za uplatu                               3978,00 KM

Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3 .400,00 KM uvećano za 578,00 KM PDV-a. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

Primjer ako je komisionar porezni obveznik, a komitent nije porezni obveznik:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A koje nije PDV obveznik (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 kom. glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom. po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 kom. glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. 

Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:
- Prodano 50 glačala 4.000,00 KM
- Ugovorena provizija 15 % 600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a 3.400,00 KM
- Za uplatu 3.400,00 KM
Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3.400,00 KM. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

U slučaju kada komisionar prodaje dobra komitenta koji nije porezni obveznik, nema ulaznog poreza po tom poslu. Komisionar plaća porez na dodanu vrijednost koji je naplatio ili treba naplatiti od kupaca dobara.

Tuđa oprema u nas

Ugovorom o unajmljenoj opremi utvrđuje se vrijeme najma, visina najamnine, dospijeće plaćanja najamnine, opis predmeta najma, vrijednost, održavanje itd.

Primjer:

Ugovorena je najamnina stroja na tri mjeseca čija je vrijednost 15.000 KM. Mjesečna najamnina iznosi 500 KM uvećana za PDV u iznosu od 85 KM. Na stroju je došlo do kvara, koji je otklonjen i prema fakturi dobavljača iznosi 100 KM uvećana za PDV u iznosu od 17 KM. Stroj je o roku vraćen.

Knjiženje u dnevniku:

U današnje vrijeme, nerjetko se dešava da se sa radnicima sklapaju razni privremeni ugovori, kao što su ugovor o djelu ili ugovor o autorskom honoraru. Razlog tome je jednostavan, poslodavac ima manje obaveza koje treba izmiriti. Umjesto obračuna punih doprinosa koji iznose 31% iz plate i 10,5% na platu, koji se obračunavaju za radnike koji su primljeni po ugovoru o radu, poslodavci će za radnike koji rade po osnovu ugovora o djelu ili autorskog honorara obračunavati „male“ doprinose, svega 6% i 4%. U ovoj prezentaciji dat je kratak osvrt na često postavljena pitanja vezana za ugovor o djelu.

U njemu se jedna ugovorna strana obavezuje da će obaviti određeni posao, dok se druga ugovorna strana obavezuje da za to plati naknadu.

• IZVOĐAČ (preduzimač, izvođač radova) i
• NARUČILAC.

Ugovor o djelu se najčešće zaključuje radi izrade ili popravke neke stvari ili radi izvršenja nekog fizičkog ili intelektualnog rada. Po našem pravu za ugovor o djelu nije bitna forma, tako da se on može zaključiti i usmeno.
Regulisan je "Zakonom o obligacionim odnosima" .

Ugovor o djelu

Ugovor se zaključuje onoga momenta kada se dogovore bitni elementi: PREDMET UGOVORA, NAKNADA i ROK TRAJANJA.

Cilj: Da izvođač tačno određenom radnjom, po zahtjevu naručioca postigne tačno određeni cilj. Bitna karakteristika ugovora je, koja ga razlikuje od ostalih sličnih ugovora (npr. ugovora o radu radnik stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu i stručnu sposobnost poslodavcu te je dužan da se pokorava uslovnima rada i radnoj disciplini koju on nameće) je u tome što izvođač obavlja posao samostalno, a ne pod rukovodstvom naručioca.

Dosta se često zaključuje. Mnogima koristi kao pravni instrument iskorištavanja radne snage i stručne sposobnosti drugih lica u cilju postizanja određenog rezultata, odnosno izrade nečega što nam je potrebno u svakodnevnoj upotrebi, a nismo u stanju sami to napraviti.

Obilježja ugovora

Slijedeća su obilježja ugovora o djelu:

1. On je konsenzualan
Ugovor o djelu nastao je onoga momenta kada su se ugovarači dogovorili o izvršenju radnje i postizanju određenog rezultata i o drugim pitanjima. U pravilu, ne traži se naročita forma ugovora, prema tome, ugovor o djelu neformalan je ugovor. Ugovarači mogu usloviti nastanak ovog ugovora njegovim zaključenjem u naročitoj formi, npr. pismenoj. Nekada i zakon određuje naročitu formu u kojoj izvjesni ugovori o djelu moraju biti zaključeni da bi prizveli pravno dejstvo. To je obično pismena forma.

2. On je uzajaman
Zaključenjem ugovora o djelu svaki ugovarač stiče određena prava i preuzima određene obaveze te je dužan da da naknadu za ono što prima od druge strane. Izvođač nije dužan predati rezultat rada naručiocu posla dok mu ovaj ne da naknadu i obratno.

3. On je ekvivalentan
Vrijednost rada utrošenog od strane izvođača za postizanje ugovorenog rezultata treba u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan dati izvođaču. Koji rezultat treba radom postići i kolika se naknada treba dati, ugovarači uglavnom znaju već prilikom zaključenja ugovora, tako da nijedno od ovih pitanja ne zavisi od nekog neizvjesnog budućeg događaja, nema aleatornosti.

4. On je lukretivan
Jedna strana daje posao dok druga strana naplaćuje svoj rad i trud za ostvarenje cilja dobivenog posla. Za razliku od nenaplatnog ugovora, gdje se za izvršeni rad ne očekuje nikakva naknada.

5. On je kauzalan
Kod njega je izražen osnov i poznata je obaveza i izvođača i naručioca radova

Obje strane imaju prava i obaveze.

1. Obaveza izvođača - prava naručioca posla

Postizanje određenog rezultata posla – Zahtjevanje postizanja određenog rezultata posla
Izvođač je dužan da postigne onaj rezultat posla koji je u ugovoru predviđen. Naručilac je dužan da pregleda izvšeno djelo i da to djelo prihvati ili ne prihvati ukoliko ima nedostataka. Na njih mora ukazati bez odlaganja. Poslije pregleda i primanja izvršenog djela, izvođač više ne odgovara na nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom. Ukoliko se nedostaci ukažu naknadnom detaljnom analizom, naručilac je dužan odmah obavjestiti izvođača.

Upozori na nedostatke materijala za izradu - Da zahtjeva izradu od materijala kojeg je predao
Naručioc ima pravo da zahtijeva izradu od ličnog materijala. Izvođač, kao stručna osoba dužan je da skrene pažnju ukoliko je materijal sa manom da izrađeno djelo ne izgubi svrhu i bude beskorisno. Ukoliko propusti da upozori naručioca o nedostacima materijala odgovarat će za štetu koju naručioc bude pretrpio. Ako naručioc i pored upozorenja bude zahtjevao da se djelo izradi, izvođač ne snosi odgovornost za naknadne probleme. Ako je izvođač dužan dati svoj materijal, onda on mora biti standardnog kvaliteta za izradu djela određenog tipa.

Predaja rezultata posla – zahtjevanje predaje rezultata posla
Odrađeni rad se mora predati naručiocu. Mjesto predaje je ono koje je naznačeno u ugovoru, osim ako o ovom nije ništa rečeno, onda se ono bira sporazumno. Rezultat posla se mora predati u određenom roku. Izvođač ne odgovara za kašnjenje ukoliko je ono nastalo krivicom naručioca i obratno. Naručioc posla može raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu štete ukoliko rok za predaju nije ispunjen.

2. Obaveze naručioca posla - prava izvođača

Davanje naknade za postignuti rezultat posla –Zahtjevanje davanja naknade za postignuti rezultat posla
Davanje naknade za postignuti rezultat posla je osnovna obaveza naručioca. Dužan je da da naknadu u onom iznosu , u ono vrijeme i mjesto kako je dogovoreno u ugovoru. Nije dužan isplatiti naknadu sve dok ne pogleda izvršeni rad. Izvođač nije dužan predati rad dok mu naručioc ne isplati naknadu.

Prijem rezultata posla – Zahtjevanje prijema rezultata posla
Naručilac posla je dužan da preuzme rezultat posla ako je izvršen onako kako je ugovoreno. Ukoliko posao nije odrađen na vrijeme, naručioc nije dužan da primi isti i isto tako ukoliko je posao odrađen protivno odredbama ugovora, može da raskine ugovor. Sa druge strane, ukoliko se posao nudi naručiocu i on odbija njegov prijem, izvođač svoju naplatu može tražiti preko suda.

Davanje materijala za preradu – Zahtjevanje predaje materijala za preradu
Obaveza davanja materijala postojat će samo u slučaju da je to ugovorom predviđeno. Ukoliko naručioc ne preda materijal u određenom roku, izvođač može odustati od ugovora sa pravima na naknadu štete koja mu je tim putem prouzrokovana. Ako se materijal preda sa zakašnjenjem, samim tim će doći do produženja roka za isporuku rada.

Da pregleda izvorno djelo - Da zahtjeva pregled djela
Naručilac je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odlaganja obavijestiti izvođača. Ako naručilac, na poziv izvođača, da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. Poslije pregleda i primanja izvršenog rada izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu