Rezerve i neraspoređena dobit u knjigovodstvu

Na kontima grupe 32 - Rezerve, iskazuje se emisiona premija i rezerve iz dobiti iz zakonskih, statutarnih i drugih izvora.
Na kontu 320 - Emisiona premija, iskazuje se pozitivna razlika između postignute prodajne vrijednosti dionica i njihove nominalne vrijednosti.
Na kontu 321 - Zakonske reserve, iskazuju se rezerve koje se formiraju u skladu sa zakonom.
Na kontu 322 - Statutarne i druge rezerve, iskazuju se rezerve koje se formiraju u skladu sa statutom ili drugim internim aktom društva, iz dobiti ili drugih izvora.

Zakon o privrednim društvima je propisao da dionička društva moraju imati fond rezervi u visini najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.
U fond rezervi se izdvaja najmanje l 0% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne 25% osnovnog kapitala društva. Sredstva fonda rezervi se koriste za pokriće gubitaka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju dioničkog društva.
U slučaju smanjenja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioničko društvo je obavezno vršiti izdvajanja u skladu sa odredbama člana 189. stav 2. Zakona.

Neraspoređena dobit

Na grupi konta 34 - Neraspoređena dobit, iskazuje se neraspoređena dobit, odnosno neraspoređeni višak prihoda, ranijih godina i izvještajne godine.
Na kontu 340 - Neraspoređena dobit ranijih godina, iskazuje se akumulirana neraspoređena (zadržana) dobit iz ranijih godina. Efekti iz osnova promjena računovodstvene politike i ispravki materijalnih grešaka, u skladu sa MRS-om 8 knjiže se u korist ili na teret ovog konta.
Stanje akumulirane dobiti na kontu 340 nije ni Zakonom ni Međunarodnim računovodstvenim standardima ograničena po trajanju niti po visini.

S obzirom na to da za poslovnu praksu nije uobičajeno da se akumulirana dobit duže zadržava neraspoređena, jer se sa tim sredstvima ne ostvaruje nikakva ekonomska korist to skupština društva na osnovu prijedloga nadzornog odbora donosi odluku o rasporedu akumulirane dobiti. Akumulirana dobit se može rasporediti u korist vlasničkog kapitala, rezervi, pokrića gubitaka iz ranijih godina, za naknadu isplate dividende i sl.

Na kontu 342 - Neraspoređeni višak prihoda ranijih godina, neprofitna pravna lica iskazuju akumulirani iznos višlka prihoda nad rashodima ranijih godina.
Na kontu 343 - Neraspoređeni višak prihoda izvještajne godine, neprofitna pravna lica iskazuju višak prihoda nad rashodima izvještajne godine.

PDV - Knjiženje i obračun PDV-a

Porez na dodatu vrijednost (PDV) pripada kategoriji indirektnih poreza kojim se oporezuje promet proizvoda, roba i usluga, odnosno krajnja potrošnja. PDV je višefazni metod oporezivanja kojim se oporezuju sve faze prometa proizvoda, roba i usluga, od proizvodnje do momenta kada proizvodi, robe u usluge stignu do krajnjeg potrošača ili korisnika.

PDV-om se oporezuje promet proizvoda, robe i usluga izvršen na teritoriji BiH, osim onog prometa koji je po zakonu oslobođen od plaćanja i obračunavanja PDV-a (usluge u oblasti obrazovanja, izvoza, poštanske i finansijske usluge i drugo).

Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a nastaje i u momentu plaćanja avansa, odnosno kada dođe do priliva novca na žiro račun za robu i usluge koje nisu isporučene, kao i u slučaju odliva novca, odnosno plaćanja za robe i usluge koje nisu primljene.

Obračun PDV-a

PDV se evidentira preko grupe računa 27 - PDV sadržan u primljenim fakturama (kao potraživanje) i grupe računa 47 - PDV sadržan u izdatim fakturama (kao obaveza za PDV). Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost BiH, stopa PDV je jedinstvena i iznosi 17%.

Obračun PDV-a na osnovicu je jednostavan, za izbijanje PDV-a iz ukupne cijene (cijene u kojoj je sadržan PDV) treba znati šta je PRERAČUNATA STOPA PDV-a jer iako je 100*1,17=117, 117*0,17≠17.

Preračunata stopa po kojoj se iz cijene sa PDV-om izbija PDV iznosi tačno 14,5299% ili 0,145299.

Tako osnovica se dobije na sljedeći način:

100*0,145299=14,5299
100-14,5299=85,4701
------------------------------
Prava osnovica = 85,4701
Pravi PDV = 14,5299
Ukupno = 100

Primjer knjiženja i obračuna PDV-a

1. Preduzeće je primilo fakturu od dobavljača za isporučeni materijal na iznos od 11.700 KM (10.000 + PDV)
2. Dobavljač je dostavio fakturu za troškove prevoza u iznosu od 5.850 KM ( 5.000 + PDV).
3. Pravno lice je ispostavilo fakturu za isporučenu robu kupcu u vrijednosti od 76.050 KM (65.000 +PDV)
4. Dnevni promet pazara u maloprodaji ukupno iznosi 7.020 KM (6.000 +PDV). Pazar je položen u blagajnu.
5. Izvršiti obračun PDV-a na kraju mjeseca.

Evidentiranje u glavnoj knjizi

Grupa računa 27 - potraživanja za PDV i 47 - obaveze za PDV se na kraju mjeseca zatvaraju, tako da im saldo mora biti nula. U slučaju da je veći iznos izlaznog PDV-a (grupa računa 47 - Obaveze za PDV) od ulaznog PDV-a na ulaznim računima (grupa računa 27 - Potraživanja za PDV), stanja navedenih konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 4790 - Obaveze za plaćanje PDV-a na osnovu razlike između obračunatog i akontacionog PDV-a, što predstavlja obavezu preduzeća za plaćanje PDV-a za tekući mjesec.

U slučaju da je veći iznos ulaznog PDV-a (grupa računa 27 - Potraživanja za PDV) od obaveza za PDV po izlaznim računima (grupa računa 47), stanja navedenih konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 2790 -Potraživanja za preplatu PDV-a. Na osnovu poreske prijave koju preduzeće dostavlja Upravi za indirektno oporezivanje, u slučaju preplate PDV-a preduzeće može da traži povrat preplaćenog PDV-a ili da preplatu prenese u naredni mjesec.

U primjeru saldo računa 470 Obaveze za PDV po izlaznim računima iznosi 12.520 (11.500 + 1.020), a potraživanja za PDV ukupno iznose 2.550 KM (1.700 + 850). Stavom 5 navedena salda računa se zatvaraju i svode na saldo O. S obzirom da su obaveze za PDV veće od potraživanja za PDV za 9.970 KM, ova razlika se prenosi na konto Obaveze za plaćanje PDV-a.

U slučaju kada su potraživanja za PDV veća od obaveza za PDV razlika se knjiži na konto potraživanja za pretplatu PDV-a.

Osnovni - Temeljni kapital i neuplaćeni kapital

Osnovni kapital društva predstavlja iznos kapitala koji su upisali članovi društva i koji je naveden u aktima društva.

Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 KM. Osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 KM, ako drugim zakonom nije drugačije određeno . Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 KM (član 314. Zakona).

Osnovni kapital članovi društva obezbjeđuju u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost iskazuje u novcu. Ulog u stvarima i pravima izražen u novcu mora se u cijelosti unijeti prije upisa društva u registar društava, tako da njima društvo može trajno raspolagati. Ulozi članova društva su jednaki i svaki član ima obavezu da uplati ili unese svoj ulog u roku koji je dogovoren, a u slučaju kada rok nije ugovoren najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava (član 81. Zakona).

Visina potrebnog osnivačkog kapitala za banke, investicione fondove, osiguravajuća društva i druga privredna društva iz posebnih djelatnosti utvrđena je posebnim propisima.

Zakon je predvidio slijedeće oblike privrednih društava:
- društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću,
- komanditno društvo,
- dioničko društvo i
- društvo sa ograničenom odgovornošću.

U zavisnosti od oblika privrednog društva, pravno lice može razraditi analitiku grupe konta 30 na način primjeren njegovom obliku. Na kontima grupe 30 - Osnovni kapital, iskazuje se u nominalnoj vrijednosti dionički kapital, udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću, ulozi, državni kapital, zadružni udjeli i ostali kapital (trajni izvori), prema nazivima konta ove grupe:

Na kontu 300 - Dionički kapital. iskazuju se obične i prioritetne dionice. Vrijednost dioničkog kapitala predstavlja umnožak broja emitovanih dionica i nominalne vrijednosti dionica.
Na kontu 302 - Udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću, iskazuju se udjeli svakog člana u kapitalu, kao i naknadne promjene do kojih bude dolazilo.
Na kontu 303 - Zadružni udjeli, iskazuju se udjeli članova zadruge.
Na kontu 304 - Ulozi, iskazuju se ulozi članova društva sa neograničenom odgovornošću i komanditnog društva.
Na kontu 305 - Državni kapital, iskazuje se kapital u 100% javnom vlasništvu kod preduzeća i drugih pravnih lica koja nisu korporatizovana.
Na kontu 309 - Ostali osnovni kapital, iskauju se ostali oblici osnovnog kapitala (trajni izvori) koji nisu iskazani na drugim kontima u okviru ove grupe.

Na kontima grupe 31- Upisani neuplaćeni kapital, iskazuju se iznosi upisanih, a neuplaćenih dionica, upisanih neuplaćenih udjela i ostali oblici upisanog neuplaćenog kapitala ( trajnih izvora).
Na kontu 310 - Upisane neuplaćene dionice, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih dionica, koji se utvrđuje na osnovu odluke skupštine dioničkog društva o izdavanju dionica, u nominalnom iznosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 312 - Upisani neuplaćeni udjeli, iskazuje se iznos upisanih, a neuplaćenih udjela koji se utvrđuje na osnovu ugovora o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u nominalnom izosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 319 - Ostali neuplaćeni kapital, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih ostalih oblika osnovnog kapitala (trajnih izvora).

Pozitivne kursne razlike iz osnova preračunavanja potraživanja za upisani neuplaćeni kapital u stranoj valuti knjiži se zaduženjem odgovarajućeg konta grupe 31, a u korist odgovarajućeg konta grupe 30. Negativne kursne razlike knjiže se na teret odgovarajućeg konta grupe 30, a odobrenjem odgovarajućeg konta grupe 31.

Primjer:

Ugovorom o osnivanju dioničkog društva 20. 08. 2009. godine osnivači su utvrdili da osnivački kapital iznosi 120.000 KM, od čega 60.000 KM u novcu, a 60.000 KM u opremi koja je odmah unesena u društvo. Također je odmah uplaćeno 25.000 KM. Osnivači su se obavezali da će preostali dio od 35.000 KM uplatiti u roku od dva mjeseca po upisu u registar dioničara. Uplata je izvršena u ugovorenom roku.

Knjiženje u dnevniku:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

Biološka sredstva - Knjiženje

Polazeći od toga daje poljoprivreda djelatnost koja se bavi biološkom transformacijom živih životinja i biljaka u poljoprivredne proizvode namijenjene prodaji, razumljivo je da upravljanje pravnog lica i u ovoj djelatnosti zahtijeva računovodstvena evidentiranje.

Zbog specifičnosti ove djelatnosti, računovodstveni tretman reguliran je posebnim standardom MRS - 41 Poljoprivreda.
Ovaj standard propisuje računovodstveni tretman bioloških sredstava tokom perioda rasta i oplodnje, kao i početno mjerenje poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve, odnosno ubiranja.

Standard MRS - 41 zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškova prodaje od početnog priznavanja bioloških sredstava pa sve do trenutka ubiranja, osim kada se fer vrijednost pri početnom priznavanju ne može tačno utvrditi. Ovaj standard, također, zahtijeva da se promjena fer vrijednosti umanjena za procijenjene troškove prodaje bioloških sredstava uključi u neto dobit ili gubitak za razdoblje u kojem je nastala.

Također MRS - 41 zahtijeva da se državne subvencije, koje se odnose na biološka sredstva, vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje i da se priznaju kao prihod kada se te subvencije od države dobiju.

Ovaj standard se primjenjuje u računovodstvu sljedećih stavki, ali samo ako su povezane sa poljoprivrednom djelatnošću i to:
- biološka sredstva
- poljoprivredni proizvodi u trenutku ubiranja
- državne pomoći definisane u paragrafima 34. i 35.

MRS 20 - Računovodstvena obuhvatanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći. Prema Kontnom okviru biološka sredstva su grupisana u sljedeće grupe konta:
- konto 040 - šume
- konto 041 - višegodišnji zasadi
- konto 042 - osnovno stado
- konto 045 - biološka sredstva u pripremi
- konto 047 - avansi za biološka sredstva

Ispravka vrijednosti iz osnova obračunate amortizacije, odnosno iz osnova usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava, iskazuje se na posebnom analitičkom kontu u okviru dotičnog biološkog sredstva. Šume kao stalno sredstvo obuhvataju šumske pojaseve, ukrasne zasade, plantaže šuma i prirodne šume.

Gazdovanje šumama uglavnom se bave specijalizirani privredni subjekti koji izvor prihoda ostvaruje održavanjem, obnavljanjem i korištenjem njene drvne mase.

Šume kao prirodno bogatstvo ne podliježu amortizaciji. Osnovno stado kao stalno sredstvo najviše je zastupljena u strukturi imovine poljoprivrednih organizacija koje se bave stočarstvom . Osnovno stado sačinjavaju proizvodna i radna stoka i stočni podmladak. Vrijednost stoke vodi se po fer vrijednosti. Obračun amortizacije osnovnog stada počinje prilikom stavljanja radne i priplodne stoke u upotrebu, odnosno kada se grla počnu koristiti za rad i priplod.

Dugogodišnji zasadi (voćnjaci , vinogradi i hmeljnici, brzorastuće drveće) imaju veliku ekonomsku važnost jer služe u ishrani stanovništva i snabdijevanju prerađivačke industrije. Višegodišnji zasadi podliježu obavezi amortizacije. Za zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna djelatnost pravno lice primjenjuje MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS 40 - Ulaganje u nekretnine. Nematerijalna sredstva povezana sa poljoprivredom se tretiraju u skladu sa MRS - 38.

U skladu sa MRS 41 biološka sredstva se mogu vrednovati po fer vrijednosti ili po nabavnoj vrijednosti, uz obračun amortizacije i testiranje na umanjenje vrijednosti. Ako se biološko sredstvo ne amortizuje gubici/rashodi se knjiže u korist analitičkog konta ispravke vrijednosti odgovarajućeg biološkog sredstva, a na teret konta 644 - Smanjenje vrijednosti biološkog sredstva koje se ne amortizuje, a ako se biološko sredstvo amortizuje, ispravka vrijednosti se knjiži na teret konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije stalnih sredstava, a u slučaju razlike razlika se knjiži na teret konta 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija.

Dobici/prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava knjiže se na teret dotičnog biološkog sredstva, a u korist konta 641 - Povećanje vrijednosti biološkog sredstva koje se ne amortizuje, odnosno konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije stalnih sredstava, odnosno u korist konta 683 - Prihodi od usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija do visine rashoda koji su ranije knjiženi na kontu 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija.

Knjiženjem ulaganja u biološka sredstva iskazuju se ulaganja u ova sredstva, od početka pribavljanja do osposobljavanja za korištenje na kontu 045 - Biološka sredstva u pripremi.
Na kontu 047 - Avansi za biološka sredstva, iskazuju se dati avansi za pribavljanje ovih sredstava. Primjena MRS - 41 se računovodstveno evidentira u skladu sa MRS - 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.

Utvrđivanje fer vrijednosti
1. Fer vrijednost biološke imovine 100.000 KM
Minus:
Troškovi do mjesta prodaje  -15.000 KM
Fer vrijednost umanjena za troškove do mjesta prodaje 85.000 KM
Knjigovodstvena vrijednost biološke imovine 40.000KM
Povećanje fer vrijednosti - dobitak 45.000KM

Primjer knjiženja - biološka sredstva:

Nabavka čokota vinove loze za sadnju
- Nabavna vrijednost 35.000 KM
- Ulazni PDV iznosi 5.950KM (17%)
- Faktura je plaćena sredstvima sa žiro-računa

Vanbilansna aktiva i pasiva - knjiženje

U grupi konta Vanbilansna evidencija ili Izvanbilančna evidencija prema Kontnom okviru za gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
88 - VANBILANSNA AKTIVA
880 - Tuđa roba
881 - Tuđi materijal
882 - Tuđi poluproiZvodi i proizvodi
883 - Tuđa osnovna sredstva
884 - Ostala aktivna konta izvanbilančne evidencije
885 - Vrijednosni papiri izvan prometa
886 - Primljeni avali i garancije
887 - Dani avali, garancije i druga jamstva
888 - Ostala izvanbilančna aktiva
89 - VANBILANSNA PASIVA
890 - Obveze za tuđu robu
891- Obveze za tuđi materijal
892 - Obveze za tuđe poluproizvode i proizvode
893 - Obveze za tuđa osnovna sredstva
894 - Obveze za ostala sredstva
895 - Obveze za vrijednosne papire izvan prometa
896 - Obveze za primljene avale i garancije
897 - Obveze za dane avale, garancije i druga jamstva
898 - Ostala izvanbilančna pasiva

Na kontima grupe 88 - Vanbilansna aktiva, iskazuju se tuđa sredstva uzeta u zakup, osim sredstava uzetih pod financijski lizing, preuzeti proizvodi i roba za zajedničko poslovanje, omisiona roba, roba u konsignaciji, materijal primljen na obradu i doradu i ostala sredstva koja nisu u vlasništvu pravne osobe, kao i druge stavke koje se evidenciono iskazuju u okviru vanbilančne evidencije.
Na kontima grupe 89 - Vanbilansna pasiva, iskazuju se obveze po osnovu sredstava i drugih stavki iskazanih na kontima grupe 88.
Konta klase 8 - Vanbilansna evidencija koja su navedena u Kontnom okviru nisu obvezujuća i pravna osoba ih može prilagoditi svojim potrebama.

Komisiona prodaja

Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju određene poslove u svoje ime, a za račun komitenta. Komisionar proizvode ne kupuje, već ih vanbilansno evidentira i prodaje u svoje ime, a za račun komitenta.
Porezni aspekt komisione prodaje reguliranje odredbama članka 4. stavak 3. točka Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 6. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je regilirano da se kod komisione prodaje prometom dobara smatraju obje isporuke:
• prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru
• prijenos dobara od strane komisionara kupcu

Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispostavljen račun kupcu. Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Primjer ako su komitent i komisionar porezni obveznici:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:

- Prodano 50 glačala                4000,00 KM
- Ugovorena provizija 15%       600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a               3400,00 KM
- PDV 17%                                578,00 KM
- Za uplatu                               3978,00 KM

Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3 .400,00 KM uvećano za 578,00 KM PDV-a. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

Primjer ako je komisionar porezni obveznik, a komitent nije porezni obveznik:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A koje nije PDV obveznik (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 kom. glačala u iznosu od 24.000,00 KM (300 kom. po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 kom. glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. 

Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:
- Prodano 50 glačala 4.000,00 KM
- Ugovorena provizija 15 % 600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a 3.400,00 KM
- Za uplatu 3.400,00 KM
Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3.400,00 KM. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

U slučaju kada komisionar prodaje dobra komitenta koji nije porezni obveznik, nema ulaznog poreza po tom poslu. Komisionar plaća porez na dodanu vrijednost koji je naplatio ili treba naplatiti od kupaca dobara.

Tuđa oprema u nas

Ugovorom o unajmljenoj opremi utvrđuje se vrijeme najma, visina najamnine, dospijeće plaćanja najamnine, opis predmeta najma, vrijednost, održavanje itd.

Primjer:

Ugovorena je najamnina stroja na tri mjeseca čija je vrijednost 15.000 KM. Mjesečna najamnina iznosi 500 KM uvećana za PDV u iznosu od 85 KM. Na stroju je došlo do kvara, koji je otklonjen i prema fakturi dobavljača iznosi 100 KM uvećana za PDV u iznosu od 17 KM. Stroj je o roku vraćen.

Knjiženje u dnevniku:

U današnje vrijeme, nerjetko se dešava da se sa radnicima sklapaju razni privremeni ugovori, kao što su ugovor o djelu ili ugovor o autorskom honoraru. Razlog tome je jednostavan, poslodavac ima manje obaveza koje treba izmiriti. Umjesto obračuna punih doprinosa koji iznose 31% iz plate i 10,5% na platu, koji se obračunavaju za radnike koji su primljeni po ugovoru o radu, poslodavci će za radnike koji rade po osnovu ugovora o djelu ili autorskog honorara obračunavati „male“ doprinose, svega 6% i 4%. U ovoj prezentaciji dat je kratak osvrt na često postavljena pitanja vezana za ugovor o djelu.

U njemu se jedna ugovorna strana obavezuje da će obaviti određeni posao, dok se druga ugovorna strana obavezuje da za to plati naknadu.

• IZVOĐAČ (preduzimač, izvođač radova) i
• NARUČILAC.

Ugovor o djelu se najčešće zaključuje radi izrade ili popravke neke stvari ili radi izvršenja nekog fizičkog ili intelektualnog rada. Po našem pravu za ugovor o djelu nije bitna forma, tako da se on može zaključiti i usmeno.
Regulisan je "Zakonom o obligacionim odnosima" .

Ugovor o djelu

Ugovor se zaključuje onoga momenta kada se dogovore bitni elementi: PREDMET UGOVORA, NAKNADA i ROK TRAJANJA.

Cilj: Da izvođač tačno određenom radnjom, po zahtjevu naručioca postigne tačno određeni cilj. Bitna karakteristika ugovora je, koja ga razlikuje od ostalih sličnih ugovora (npr. ugovora o radu radnik stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu i stručnu sposobnost poslodavcu te je dužan da se pokorava uslovnima rada i radnoj disciplini koju on nameće) je u tome što izvođač obavlja posao samostalno, a ne pod rukovodstvom naručioca.

Dosta se često zaključuje. Mnogima koristi kao pravni instrument iskorištavanja radne snage i stručne sposobnosti drugih lica u cilju postizanja određenog rezultata, odnosno izrade nečega što nam je potrebno u svakodnevnoj upotrebi, a nismo u stanju sami to napraviti.

Obilježja ugovora

Slijedeća su obilježja ugovora o djelu:

1. On je konsenzualan
Ugovor o djelu nastao je onoga momenta kada su se ugovarači dogovorili o izvršenju radnje i postizanju određenog rezultata i o drugim pitanjima. U pravilu, ne traži se naročita forma ugovora, prema tome, ugovor o djelu neformalan je ugovor. Ugovarači mogu usloviti nastanak ovog ugovora njegovim zaključenjem u naročitoj formi, npr. pismenoj. Nekada i zakon određuje naročitu formu u kojoj izvjesni ugovori o djelu moraju biti zaključeni da bi prizveli pravno dejstvo. To je obično pismena forma.

2. On je uzajaman
Zaključenjem ugovora o djelu svaki ugovarač stiče određena prava i preuzima određene obaveze te je dužan da da naknadu za ono što prima od druge strane. Izvođač nije dužan predati rezultat rada naručiocu posla dok mu ovaj ne da naknadu i obratno.

3. On je ekvivalentan
Vrijednost rada utrošenog od strane izvođača za postizanje ugovorenog rezultata treba u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju je naručilac posla dužan dati izvođaču. Koji rezultat treba radom postići i kolika se naknada treba dati, ugovarači uglavnom znaju već prilikom zaključenja ugovora, tako da nijedno od ovih pitanja ne zavisi od nekog neizvjesnog budućeg događaja, nema aleatornosti.

4. On je lukretivan
Jedna strana daje posao dok druga strana naplaćuje svoj rad i trud za ostvarenje cilja dobivenog posla. Za razliku od nenaplatnog ugovora, gdje se za izvršeni rad ne očekuje nikakva naknada.

5. On je kauzalan
Kod njega je izražen osnov i poznata je obaveza i izvođača i naručioca radova

Obje strane imaju prava i obaveze.

1. Obaveza izvođača - prava naručioca posla

Postizanje određenog rezultata posla – Zahtjevanje postizanja određenog rezultata posla
Izvođač je dužan da postigne onaj rezultat posla koji je u ugovoru predviđen. Naručilac je dužan da pregleda izvšeno djelo i da to djelo prihvati ili ne prihvati ukoliko ima nedostataka. Na njih mora ukazati bez odlaganja. Poslije pregleda i primanja izvršenog djela, izvođač više ne odgovara na nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom. Ukoliko se nedostaci ukažu naknadnom detaljnom analizom, naručilac je dužan odmah obavjestiti izvođača.

Upozori na nedostatke materijala za izradu - Da zahtjeva izradu od materijala kojeg je predao
Naručioc ima pravo da zahtijeva izradu od ličnog materijala. Izvođač, kao stručna osoba dužan je da skrene pažnju ukoliko je materijal sa manom da izrađeno djelo ne izgubi svrhu i bude beskorisno. Ukoliko propusti da upozori naručioca o nedostacima materijala odgovarat će za štetu koju naručioc bude pretrpio. Ako naručioc i pored upozorenja bude zahtjevao da se djelo izradi, izvođač ne snosi odgovornost za naknadne probleme. Ako je izvođač dužan dati svoj materijal, onda on mora biti standardnog kvaliteta za izradu djela određenog tipa.

Predaja rezultata posla – zahtjevanje predaje rezultata posla
Odrađeni rad se mora predati naručiocu. Mjesto predaje je ono koje je naznačeno u ugovoru, osim ako o ovom nije ništa rečeno, onda se ono bira sporazumno. Rezultat posla se mora predati u određenom roku. Izvođač ne odgovara za kašnjenje ukoliko je ono nastalo krivicom naručioca i obratno. Naručioc posla može raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu štete ukoliko rok za predaju nije ispunjen.

2. Obaveze naručioca posla - prava izvođača

Davanje naknade za postignuti rezultat posla –Zahtjevanje davanja naknade za postignuti rezultat posla
Davanje naknade za postignuti rezultat posla je osnovna obaveza naručioca. Dužan je da da naknadu u onom iznosu , u ono vrijeme i mjesto kako je dogovoreno u ugovoru. Nije dužan isplatiti naknadu sve dok ne pogleda izvršeni rad. Izvođač nije dužan predati rad dok mu naručioc ne isplati naknadu.

Prijem rezultata posla – Zahtjevanje prijema rezultata posla
Naručilac posla je dužan da preuzme rezultat posla ako je izvršen onako kako je ugovoreno. Ukoliko posao nije odrađen na vrijeme, naručioc nije dužan da primi isti i isto tako ukoliko je posao odrađen protivno odredbama ugovora, može da raskine ugovor. Sa druge strane, ukoliko se posao nudi naručiocu i on odbija njegov prijem, izvođač svoju naplatu može tražiti preko suda.

Davanje materijala za preradu – Zahtjevanje predaje materijala za preradu
Obaveza davanja materijala postojat će samo u slučaju da je to ugovorom predviđeno. Ukoliko naručioc ne preda materijal u određenom roku, izvođač može odustati od ugovora sa pravima na naknadu štete koja mu je tim putem prouzrokovana. Ako se materijal preda sa zakašnjenjem, samim tim će doći do produženja roka za isporuku rada.

Da pregleda izvorno djelo - Da zahtjeva pregled djela
Naručilac je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom toku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odlaganja obavijestiti izvođača. Ako naručilac, na poziv izvođača, da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. Poslije pregleda i primanja izvršenog rada izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu