Dobit je višak prihoda nad rashodima, odnosno pozitivan financijski rezultat i predstavlja povećanje kapitala društva. Ta razlika jest dobit prije oporezivanja, a nakon njezina umanjenja za poreznu obavezu utvrđuje se dobit nakon oporezivanja.
Dobit nakon oporezivanja u bilanci uspjeha naziva se "neto dobit razdoblja", a u bilanci stanja prelaskom u sljedeće obračunsko razdoblje "neto dobit razdoblja" se iskazuje kao akumulirana (zadržana) dobit.
O upotrebi ostvarene dobiti odlučuju članovi društva na godišnjoj skupštini društva. Odabirom računovodstvenih politika i drugim procjenama, na visinu iskazane dobiti i na dividendnu politiku žnačajno utječe uprava društva. Prije utvrđivanja vlasničke naknade dio ostvarene dobiti se mora izdvojiti sa Zakonom i statutom određene namjene pa skupština u stvari odlučuje o upotrebi ostatka ostvarene dobiti.
Pod podjelom dobiti najčešće se podrazumjeva upotreba dobiti tekuće godine. Međutim, isplata dividende i naknade ulagačima moguća je i iz zadržanog dobitka i fonda rezervi društva, u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima, statutom i odlukama vlasnika.
U tom smislu, za objavu vlasničke naknade važna je profitabilnost prethodnih i tekuće godine.
Dobit je višak prihoda nad rashodima, odnosno pozitivan financijski rezultat i predstavlja povećanje kapitala društva. Ta razlika jest dobit prije oporezivanja, a nakon njezina umanjenja za poreznu obavezu utvrđuje se dobit nakon oporezivanja.Dobit nakon oporezivanja u bilanci uspjeha naziva se "neto dobit razdoblja", a u bilanci stanja prelaskom u sljedeće obračunsko razdoblje "neto dobit razdoblja" se iskazuje kao akumulirana (zadržana) dobit.
O upotrebi ostvarene dobiti odlučuju članovi društva na godišnjoj skupštini društva. Odabirom računovodstvenih politika i drugim procjenama, na visinu iskazane dobiti i na dividendnu politiku žnačajno utječe uprava društva. Prije utvrđivanja vlasničke naknade dio ostvarene dobiti se mora izdvojiti sa Zakonom i statutom određene namjene pa skupština u stvari odlučuje o upotrebi ostatka ostvarene dobiti.
Pod podjelom dobiti najčešće se podrazumjeva upotreba dobiti tekuće godine. Međutim, isplata dividende i naknade ulagačima moguća je i iz zadržanog dobitka i fonda rezervi društva, u skladu sa Zakonom o gospodarskim društvima, statutom i odlukama vlasnika.
U tom smislu, za objavu vlasničke naknade važna je profitabilnost prethodnih i tekuće godine.
Knjigovodstveni programi danas knjigovođi pomažu da odradi posao koji je nekad radilo 10 ili više ljudi. Sa jedne strane prednosti programa su efikasnost, brzina, preglednost, trenutni pregled poslovnih događaja i još puno toga a nedostatak je što su zamjenili ljude a i neki su programi veoma komplicirani. Danas, sa upotrebom programa manji broj ljudi stiže odraditi veliki dio posla a opet realno govoreći, bez programa se ne može raditi.
Prikazat ćemo primjer, odnosno dio pravilnika o formiranju cijena a na kraju članka pravilnik možete preuzeti u word formatu.
Najjeftinije cigarete u BiH će biti 2,90 KM poslije 01.01.2015. godine.
Cilj MRS 8 je poboljšanje pouzdanosti financijskih izvještaja društva i usporedivosti financijskih izvještaja samog društva s izvještajima iz prethodnih razdoblja kao i sa financijskim izvještajima društava koja se bave sličnom djelatnošću. Suglasno definiranom cilju propisuju se kriteriji za:
Informacije o tokovima gotovina jednog društva pomaže korisnicima financijskih izvještaja pružajući im osnovu za ocjenjivanje sposobnosti društva u ostvarivanju gotovine i gotovinskih ekvivalenata, kao i potrebu društva za korištenjem tih tokova gotovine.
Cilj ovog standarda je da propiše postupak računovodstvenog obuhvaćanja zaliha u kontekstu sistema historijskog troška. Osnovno pitanje zaliha je iznos troška koji se priznaje kao sredstvo i tako iskazuje sve do priznavanja odgovarajućih prihoda. MRS 2 daje upute za metode troška koje se koriste za određivanje troškova zaliha.
Cilj MRS-1 je da popiše osnovu za prikazivanje financijskih izvještaja opće namjene, da bi se osigurala uspooredivost kako sa vlastitim financijskim izvještajima društva iz prethodnih razdoblja, tako i sa financijskim izvještajima drugih društava. Da bi se taj cilj postigao, u ovom standardu utvrđen je opći pristup prikazivanja financijskih izvještaja, smjernice za njegovu strukturu i minimum zahtjeva u odnosu na sadržaj financijskih izvještaja.
Financijski izvještaji društva su finalni proizvod računovodstvenog procesa u koji su ugrađene određene računovodstvene politike koje imaju različit utjecaj na vrijednost iskazanih pozicija u financijskim izvještajima.
